U četvrtak, na 20-tu godišnjicu stradanja vojnika bivše JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, porodice ubijenih i članovi Odbora Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova treću godinu zaredom položili su cvijeće i zapalili svijeće na mjestu događaja.
Petar Đokić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, izjavio je kako je u Dobrovoljačkoj ubijeno devet pripadnika bivše JNA. Prema njegovim riječima, cilj obilježavanja događaja nije bila provokacija:
„Činimo to ove godine, činićemo svake godine, zato što svi oni koji su nevino stradali u ratu u BiH ne treba da budu zaboravljeni i treba odati počast svima njima, posvetiti im dužnu pažnju i pomenuti njihova imena na mjestima gdje su stradali.“
I dok je trajalo polaganje cvijeća i paljenje svijeća, jake policijske snage napravile su kordon između porodica ubijenih, političkih predstavnika iz Republike Srpske i oko tridesetak bivših pripadnika Zelenih beretki koji su bili udaljeni nekoliko desetina metara od mjesta događaja.
Upućivali su psovke i uvrede, tvrdeći kako se radi o provokaciji, jer oni godinama u isto vrijeme polažu cvijeće ispred spomen obilježja poginulim pripadnicima Armije BiH.
I 20 godina kasnije smatraju da se pripadnici bivše JNA 3. maja nisu ponašali u skladu sa dogovorom.
„Može biti 150 priča raznih, ali u globalu je jedna priča, a to je da su oni izašli van dogovora kao vojna formacija, totalno naoružani, i to u trenutku kad više nisu priznati kao ta neka JNA koja ide i provocira i puca okolo“, kaže
Željko Živković, nekadašnji pripadnik Zelenih beretki.
Milutin Kukanjac, arhiv
Iako je od događaja u bivšoj Dobrovoljačkoj, a danas Ulici Hamdije Kreševljaković prošlo 20 godina, još uvijek se spekuliše brojem ubijenih pripadnika bivše JNA. Iako politički predstavnici iz Republike Srpske kažu da se radi o devet osoba,
Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz glavnog grada BiH, u jednom od posljednjih intervjua o tome je rekao:
„U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik - Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka - Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom i ona je rekla: ’Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači šest osoba je stradalo - od 261.“
Trećeg maja 1992. trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH
Aliju Izetbegovića.
Nakon što je razmjena dogovorena, dvije kolone iz suprotnih pravaca su krenule, ali je transporter u kojem se nalazio Milutin Kukanjac zaustavljen kod pošte.
Zoran Čegar, tadašnji zamjenik komandanta za specijalne jedinice, prisjeća se susreta sa Kukanjcem:
„Kukanjac se prepao, plače. Počela je konverzacija između mene, rahmetli predsjednika i Sabine, njegove kćerke, Zlatko Lagumdžija je šutio. Bilo je jako napeto stanje. Ja sam rekao Kukanjcu doslovno ovako: ’Slušaj me, ja ti sad poklanjam život. Idući put kad te sretnem - ili ja ili ti.’“
Paralelne istrage
Po čijem nalogu, ili se radilo o samoinicijativnom činu, je prekršen dogovor o razmjeni ni do danas nije poznato. Tužilaštvo BiH je početkom ove godine donijelo naredbu o
obustavi istrage u slučaju Dobrovoljačka za 14 osoba.
x
FOTOGALERIJA: Obilježavanje događaja u Dobrovoljačkoj
, kaže portparol bh. Tužilaštva Boris Grubešić.
Jovan Divjak i
Ejup Ganić su među 14 osoba protiv kojih je bh. Tužilaštvo obustavilo istragu za slučaj Dobrovoljačka. Ganić, član Predsjedništva BiH tokom rata, je zbog slučaja Dobrovoljačka, 2010. uhapšen u Londonu, na osnovu optužnice iz Srbije. Pola godine kasnije, u martu 2011., na bečkom aerodromu, po istom osnovu, uhapšen je i Jovan Divjak. I britansko i austrijsko pravosuđe su utvrdili kako nema osnova da njih dvojica budu isporučeni Srbiji.
Iako je istraga protiv 14 osoba obustavljena, iz Tužilaštva BiH je najavljeno kako se istraga o Dobrovoljačkoj nastavlja dok se ne pronađu počinioci i odgovorni za ubistvo sedam i ranjavanje 14 osoba.
Inače, u koloni koja se povlačila iz Sarajeva prema Lukavici, koja je bila pod kontrolom jedinica bivše JNA i bosanskih Srba, bila je 261 osoba. Istovremeno, slučaj Dobrovoljačke 3. maja i događaji od 2. maja 1992. u Sarajevu, kada su tenkovi JNA pucali po zvaničnim institucijama Bosne i Hercegovine, često se zloupotrebljavaju u političke svrhe i manipuliše se brojem stradalih iako se radi o dva potpuno odvojena događaja.
Paralelne istrage o Dobrovoljačkoj se vode i u BiH i Srbiji, a o cijelom slučaju stav je dao i Haški sud koji je ustanovio da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta.
I dok se sporenja nastavljaju, građane Sarajeva koji su se u četvrtak slučajno zadesili u Ulici Hamdije Kreševljaković, bivšoj Dobrovoljačkoj, smo pitali šta misle o cijelom događaju 20 godina poslije:
„Dok god se budemo podsjećali na ovo, na ono, ponavljati šta je bilo - jednaput treba zaboraviti to, prekrižiti, gotovo, haj’mo živjeti novi život, neka ova mladost živi.“
„Politika je umiješana u sve ovo. Ovo mi se nimalo ne sviđa. Mislim da treba preći sve da ova djeca mogu živjeti normalno. Ali, nažalost, rođeni smo u nesretnoj zemlji.“