Dostupni linkovi

Soldatov: Rusija se predstavlja kao zaštitnik Balkana od Zapada


Andrej Soldatov
Andrej Soldatov

Rusija se i dalje oseća kao supersila koja treba da kontroliše ili u najmanju ruku štiti Balkan od Zapada, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrej Soldatov, jedan od osnivača i urednik vebsajta Agentura.Ru u Moskvi povodom dolaska Vladimira Putina u Beograd.

„To najbolje ilustruje grub nastup bivšeg ruskog ambasadora u Beogradu Konuzina pre tri godine“.

U intervjuu tokom međunarodne konferencije „Forum 2000“ u Pragu, Soldatov je ukazao da ruskom predsedniku Putinu najviše glavobolje može, zapravo, da izazove pad cena nafte i gasa na svetskom tržištu.

„Ruske vlasti koriste budžet za finansiranje raznih potreba u cilju očuvanja pozicije. Budžet se, pak, najviše puni prodajom nafte i gasa. U slučaju smanjenja njihovih cena opašče i državni prihodi što može izazvati velike probleme“.

RSE: Zašto je sadašnje primirje u istočnoj Ukrajini krhko i da li je moguće u takvim okolnostima uopšte pronaći političko rešenje?

Primirje u Ukrajini je krhko jer, osim Putina i Porošenka niko ne zna pod kojim uslovima je sklopljeno

Soldatov: Primirje je krhko zato što veoma malo znamo o čemu se zapravo sve razgovaralo u Minsku kada je potpisan sporazum o prekidu vatre. Prema nezvaničnim informacijama, iza zatvorenih vrata dogovoreni su i neki javnosti nepoznati uslovi. To je problem jer ne znamo šta je, zapravo, u pozadini sporazuma između Rusije i Ukrajine. Zato je situacija na terenu nestabilna, jer osim Putina i Porošenka niko ne zna pod kojim uslovima je sklopljeno primirje.

RSE: Pretpostavljate da je u Minsku napravljen neki ustupak Rusiji. Na primer, primena trgovinskog sporazuma EU i Ukrajine je na zahtev Rusije odložena za početak 2016. godine.

Soldatov: Jednostavno ne znamo detalje koji mogu da podriju sporazum iz Minska. Možda je Krim deo tog dila.

Andrej Soldatov sa Draganom Štavljaninom
Andrej Soldatov sa Draganom Štavljaninom
RSE: Rusija je na različite načine potpomagala pobunjenike u istočnoj Ukrajini ali je uporno negirala da je slala regularne trupe.

Soldatov: Situacija u istočnoj Ukrajini se od samog početka razlikovala od zbivanja u Krimu i to je jedan od razloga što je primirje krhko. Naime, ruska armija je organizovala aneksiju Krima. S druge strane, u akcijama u istočnoj Ukrajini učestvuju i spin doktori, paramilitarne jedinice, tako da na početku nije bilo najjasnije iz kog centra konkretno se orkestrira tom kampanjom. Zbog toga je stanje složeno.

RSE: Da li Putin ili neko od njegovih najbližih saradnika neposredno upravlja operacijama?

Soldatov: Putin svakako ima uvid. Tu su zatim njegovi najbliži saradnici, zatim čelnici bezbednosnih službi. Dakle, uključeno je mnogo aktera ali njihova uloga nije precizno podeljena. To stvara veliki problem koji se reflektuje kroz učestale smene čelnika ruskih separatista. Tako je gradonačelnik Slavjasnka uklonjen pod nerazjašnjenim okolnostima. Istu sudbinu je doživeo i Igor Girkin čija je popularnost neprestano rasla (Girkin je bivši pukovnik ruske armije koji je bio jedan od komandanata pobunjeničkih jedinica u istočnoj Ukrajini).

Stoga, skoro niko ne može da shvati kakvom se strategijom rukovode nadležni u Moskvi kada povlače poteze u istočnoj Ukrajini.

RSE: Šta je, zapravo, cilj Kremlja u Ukrajini? Da spreči širenje NATO i time ojača uticaj na bivšem sovjetskom prostoru ili širenje takozvanih „kolor“ revolucija i na samu Rusiju?

Za Moskvu je ključno da očuva kontrolu u svom „bliskom inostranstvu“ i spreči „zapadnu zaveru“ čiji je cilj podsticanje političkih promena i revolucije u Rusiji.

Soldatov: Za Moskvu je ključno da očuva kontrolu u svom „bliskom inostranstvu“ i spreči „zapadnu zaveru“ čiji je cilj, prema navodima Kremlja, da preko pojedinih liberalnih krugova i društvenih mreža podsticanje političkih promena i revolucije u Rusiji. Putin je pronašao rešenje – ako Zapad pomogne u obaranju autoritarnog režima, kao u Ukrajini, Rusija će odgovoriti aneksijom njene teritorije. To bi trebalo da odvrati ostale zemlje u susedstvu Rusije od demokratizacije.

Dakle, Putin je imao veoma jasan plan kada je anektirao Krim, ali ne i za istočnu Ukrajinu. Njegov najveći problem je što se fokusira na taktiku. Dok je radio u KGB nije obučavan da bude strateg. Pripadnici ove službe su inače pripremani samo za operativne akcije. Prvo analitičko odeljenje u KGB je formirano tek 1989. godine uoči raspada Sovjetskog Saveza.

RSE: Međutim, Rusija je nakon intervencije u Gruziji 2008. cementirala kontrolu nad Abhazijom i Južnom Osetijom u kojima su i ranije bile njene trupe. Šest godina kasnije anektirala je Krim. Koji će biti njen novi potez za neku godinu?

Problem je što je ruska spoljna politika reaktivna. Putin se fokusira na taktiku i nije dobar strateg.

Soldatov: Problem je što je ruska spoljna politika reaktivna. Na primer, ako se nešto desi u Moldaviji, ili Putin odluči da se nešto dogodi tamo, onda će doći do krize oko Pridnjestrovlja ili na nekom drugom mestu. Da ponovim, problem je što se Putin fokusira na taktiku i nije dobar strateg.

RSE: Zapad je uveo sankcije Rusiji ali uprkos šteti koju joj nanose, to nije umanjilo podršku građana Putinu, već je ojačala. U kom trenutku njegova pozicija može biti ugrožena?

U bankarskim krugovima se nadaju da će sankcije biti ukinute za oko mesec-dva jer će sa dolaskom zime Zapadu biti potreban ruski gas. Problem će biti ako sankcije ostanu.

Soldatov: Treba sačekati nekoliko meseci. Koliko znam, u bankarskim krugovima se nadaju da će sankcije biti ukinute za oko mesec-dva. Naime, uzdaju se u to da će sa dolaskom zime Zapadu biti potreban ruski gas pa će ukinuti kaznene mere. Problem će biti šta ako sankcije ostanu na snazi i u decembru ili januaru. Osim Putina i ostali pripadnici političke i finansijske elite, uključujući i oligarhe, pate od nedostatska strateškog razmišljanja.

RSE: Da li će se u nekom trenutku oligarsi, čiji interesi mogu biti ugroženi zbog zapadnih sankcija, okrenuti protiv Putina, možda obični građani koji nose najveći teret ekonomskih nedaća, ili im je još uvek važniji prestiž Rusije kao velike sile?

Soldatov: Mislim da je građanima i dalje veoma važno to što je Putin uspeo da predstavni novu verziju Rusije kao moćne zemlje koja je u stanju da uputi izazov SAD. U tome ga podržavaju ne samo siromašniji građani u unutrašnjosti već i srednja klasa koja oseća nezadovoljstvo prema Zapadu, optužujući ga za hipokriziju i korišćenje dvostrukih standarda. To se desilo najpre tokom ekonomske krize u Rusiji u drugoj polovini 1990-ih, a zatim zbog vazdušnih udara NATO na Srbiju.

Mislim da je građanima i dalje veoma važno to što je Putin uspeo da predstavni novu verziju Rusije kao moćne zemlje koja je u stanju da uputi izazov SAD.

Dakle, Putin i njegovi najbliži saradnici su uvideli da ako žele da pridobiju srednju klasu onda treba da potenciraju na hipokriziji Zapada. Stoga će Kremlj koristiti sadašnje sankcije kao primer duplih standarda. Teza je da je Rusija pokušavala da se izbori za fašistima u Ukrajini, a Zapad je zbog toga kažnjava. Takva priča će neko vreme držati vodu.

RSE: Veoma je snažan narativ Rusije kao „opkoljene tvrđave“. U nastojanju da spreči zapadne uticaje, pominje se i namera Moskve da ograniči komunikaciju na Internetu.

Soldatov: Bitna su dva momenta. Najpre, u Moskvi strahuju da je Vašington pronašao način kako da utiče na javno mnjenje u Rusiji, pre svega preko društvenih mreža, podstičući pobunu. Stoga Kremlj razmatra mere kako bi sprečio uticaj Zapada. Ti napori su intenzivirani nakon velikih protesta opozicije u Moskvi u poslednje dve godine. Njihov cilj je, istovremeno, da zastraše građane, pre svega srednju klasu, i podstaknu autocenzuru a ograničenja na Internetu su najefikasniji način da se to učini.

U Rusiji ima mnogo represivnih zakona kojima se reguliše Internet, koji se usvajaju skoro svaki drugi mesec, tako da građani stalno očekuju da će nova mera vlasti biti još rigoroznija nego prethodna. U takvim okolnostima, malobrojne zajednice liberalno orijentisanih građana su veoma ranjive.

RSE: Ko može da ugrozi Putinovu poziciju? Obični građani koji će se suočavati sa sve većom krizom, malobrojni liberali ili oligarsi zbog negativnih efekata sankcija? Da li je moguća tranzicija poput Jeljcinovog povlačenja kada je Putin došao na vlast?

Sadašnji oligarsi su drugačiji nego 1990-ih. Oni zavise od državnog budžeta. Putin je uspeo da ponovo uspostavi sovjetsku ekonomiju u Rusiji.

Soldatov: Sadašnji oligarsi su drugačiji nego 1990-ih. Oni zavise od državnog budžeta. Putin je uspeo da, na neki način, ponovo uspostavi sovjetsku ekonomiju u Rusiji. Oligarsi, pre svega oni koji posluju u metalskoj industriji, dobijaju sredstva iz budžeta, preciznije iz dela namenjenog za vojno-industrijski kompleks, kao i od kompanija u železničkom saobraćaju.

RSE: Da li to znači da će Putinova moć biti neupitna i u narednom periodu ili ga ipak nešto može ugroziti?

Soldatov: Pad cena nafte i gasa. Ruske vlasti koriste budžet za finansiranje raznih potreba u cilju očuvanja pozicije. Budžet se, pak, najviše puni prodajom nafte i gasa. U slučaju smanjenja njihovih cena opašče i državni prihodi što može izazvati velike probleme.

RSE: To znači da Rusija neće ove zime obustaviti snabdevanje Evrope gasom?

Soldatov: Ne, ne mislim da će to učiniti.

RSE: Stiče se utisak da Kremlj definitivno prekida veze sa Zapadom, osim ekonomske saradnje, i okreće se Aziji, pre svega Kini.

Pokazalo se da okretanja Rusije Aziji više profitira Peking nego Moskva.

Soldatov: Putin već duže vreme nastoji da po svaku cenu ojača veze sa Kinom. U tom kontekstu je formirana i Šangajska organizacija za saradnju u cilju stvaranja regionalne alijanse koja uključuje još neke zemlje. Međutim, pokazalo se da od toga više profitira Kina nego Rusija. Zbog toga sam skeptičan prema takvoj orijentaciji, ali Putin je i dalje optimističan.

RSE: Putin dolazi u četvrtak u Beograd i tom prilikom će biti organizovana vojna parada – prvi put posle 30 godina – povodom 70-te godišnjice od oslobođenja Beograda, ali koja se tradicionalno obeležava 20. oktobra. Međutim, zvaničnici u Srbiji su očito spremni da se prilagode rasporedu njima važnog gosta pa će ceremonija biti održana četiri dana ranije.
Rusija nastoji da očuva, pa i proširi uticaj na Balkanu, pre svega u Srbiji, iako zemlje regije teže članstvu u EU. Međutim, Srbija nastoji da zadrži i dobre odnose sa Moskvom jer zavisi od ruskog gasa, zatim od njene podrške u UN u sprečavanju prijema Kosova. Zbog toga Beograd nastoji da balansira između Rusije i EU u ukrajinskoj krizi. Kakvi su interesi Moskve na Balkanu?

Soldatov: Rusija se i dalje oseća kao supersila koja treba da kontroliše ili u najmanju ruku štiti Balkan od Zapada. To najbolje ilustruje grub nastup bivšeg ruskog ambasadora u Beogradu Konuzina pre tri godine.

RSE: Rusija očito teži da proširi prostor na kome odmerava snage sa Zapadom, kako se ta borba ne bi vodila samo u blizini njenih granica. Tu su Sirija i mnoge krizne tačke.

Soldatov: Svuda gde je to moguće.

RSE: Da li Rusiji preti i islamski ekstremizam, imajući u vidu sadašnja zbivanja na Bliskom istoku, kao i nestabilni severni Kavkaz?

Soldatov: To je triki pitanje. Ruska služba bezbednosti (FSB) je ukazivala uoči Olimpijskih igara u Sočiju da treba ujediniti snage u borbi protiv domaćih ekstremista kada se vrate iz borbi u Siriji. Međutim, te izjave su bile u funkciji podrške SAD nakon bombaškog napada u Bostonu kako bi se, povratno, osigurala međunarodna potpora Olimpijadi u Sočiju. Međutim, ne mislim je islamski ekstremizam velika pretnja Rusiji.

Severni Kavkaz je siva zona. FSB možda kontroliše određene segmente tamošnjih društava, ali je veliki znak pitanja šta se dešava u Čečeniji. U njoj vlada Ramzan Kadirov koji ne toleriše bilo kakvo mešanje ruskih tajnih službi.

XS
SM
MD
LG