Dostupni linkovi

Srbija se spotiče o Ukrajinu i Rusiju


Protest podrške Rusiji u Beogradu početkom marta 2014.
Protest podrške Rusiji u Beogradu početkom marta 2014.
Ne stišava se prašina oko različitog glasanja srpskih poslanika u Skupštini Saveta Evrope o sankcijama prema Rusiji zbog Ukrajine. Naime, na meti su dve poslanice DS i jedan poslanik Ujedinjenih regiona Srbije koji su podržali Rezoluciju kojom se oduzima Rusiji pravo glasa do kraja zasedanja 2014. godine zbog Krima, odnosno Ukrajine. Jedan poslanik LDP-a bio je uzdržan, ostali članovi parlamenta su sledili državnu politiku i glasali protiv. Jer, podsetimo, zvanični stav Srbije je – poštuje se teritorijalni integritet svake države ali se ne podržavaju sankcije prema Moskvi. Poslanice koje su glasale za Rezoluciju kažu da su bile vodjene srpskim interesom: poštovanje teritorijalnog integriteta zemlje, kao što to Srbija traži u slučaju Kosova.

Prepucavanje se preselilo na teren političkih stranaka. Predstavnica Demokratske stranke u Parlamentarnoj skupšitni Saveta Evrope Nataša Vučković je na pres konferenciji odbacila optužbe da su ona i Vesna Marjanović glasale protiv interesa Srbije.

“Naš stav prilikom glasanja je bio izrazito prosrpski, a nije bio antiruski. Nije istina da smo glasale za izbacivanje ruskih kolega jer smatramo da je prisustvo Rusije i njihov rad veoma bitan za Savet Evrope. Ova rezolucija naglašava važnost principa teritorijalnog integriteta. Mislim da mi u Srbiji, s obzirom na politiku koju imamo o nepriznavanju nezavisnosti Kosova, ali i s obzirom na istoriju koju smo proživeli u poslednjih dvadeset godina, moramo da branimo princip teritorijalnog integriteta u svakoj situaciji ako želimo da budemo kredibilni. I zato smo glasali za rezoluciju smatrajući da je to jedan od osnovnih srpskih nacionalnih ciljeva. Mislim i da je pokušaj disciplinovanja poslanika od strane nekih partija izraz nerazumevanja i Saveta Ervope i Parlamentarne skupštine. Meni je drago da Demokratska stranka nije pošla tim putem”, navela je Nataša Vučković.

Da li je na pomolu još jedan raskol unutar Djilasove Demokratske stranke? Dok je u stranci saopšteno da rukovodostvo još nema stav povodom ovog vrućeg spoljnopolitičkog pitanja zbog koga se trese i istok i zapad, Dušan Spasojević, predsednik spljnopolitičkog odbora DS podnosi ostavku. On za RSE kaže da je to čin neslaganja sa glasanjem dve poslanice koje su u suprotnosti sa ukupnom spoljnom politikom partije od Đinđića na ovamo, u suprotnosti sa stavom Odbora u kome sede bivše diplomate i generali, dakle politički iskusni ljudi.

“Duboko sam nesaglasan da Demokratska stranka zastupa politiku koja se razlikuje od politike koji vodi Republika Srbija. Ovo je veoma krupno pitanje i Spoljno-politički odbor Demkratske stranke je još 18. februara zaključio da je stav jedne ekvidistance prema čitavoj ovoj situaciji nešto što najviše odgovara interesima Republike Srbije. Pouzdano znam da su ostale partije kroz diplomatske kanale sa partnerima Srbije i u Evropskoj uniji i sa one strane Atlantika i u Rusiji dogovorili da je potpuno legitimno da Srbija bude uzdržana oko ovog konkretnog pitanja.”

Grupisanje po ideološkoj bliskosti

Druge dve stranke peru ruke. Ujedinjeni regioni Srbije su se ogradili od, kako su ocenili, skandaloznog čina svog poslanika, dok je LDP obavestio da poslanik koji se uzdržao nije više na njihovoj listi.

U međuvremenu, stručnjaci upozoravaju da formalno poslanici nisu zastupnici državnih stavova, jer su predstavnici različitih političkih partija koje se međusobno grupišu u okviru Skupštine po ideološkoj bliskosti. Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku je to potvrdila u našem programu.

“Parlamentarne skupštine ovih institucija čak imaju pravilo da budu zastupljeni poslanici svih parlamentarnih grupa iz zemalja članica, bile one vladajuće ili opozicione. Tako da ti principi ne funkcionišu na taj način da jedna zemlja mora na isti način da glasa”, navodi Aleksandra Joksimović.
Boško Jakšić
Boško Jakšić
Dakle, poslanici Skupštine Saveta Evrope imaju pravo na svoj lični stav ali bi trebalo da budu vodjeni , kada su ovako krupne političke teme, barem politikom svoje stranke-smatra spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.

“Upravo slučaj zavodjenja sankcija Rusiji pokazuju da su različite stranke u različitim članicama EU glasale mimo zvanične politike svojih država. Recimo, Zeleni su bili protiv uvodjenja sankcija Rusiji u Nemačkoj, bilo je poslanika u Francuskoj i Italiji koji takodje nisu sledili direktivnu politiku svojih vlada. Ovde je očigledno problem da su stranke olako shvatile odlazak njihovih poslanika u Strazbur i da nisu shvatile da prethodno treba da obave konsultacije, iako su znale da će se raditi o veoma ozbiljnom pitanju spoljne politike koja je posebno delikatna za Srbiju –opredeljivanje izmedju EU i Rusije”, kaže Jakšić.
XS
SM
MD
LG