Istraživanje nazvano "Evropski jezici u digitalnom dobu" provela je evropska neprofitna organizacija META-NET s ciljem pokazivanja kakva budućnost očekuje najmanje 30 od 80 jezika kojima se govori na ovom kontinentu. Ustanovili su i 26. septembar kao Evropski dan jezika.
U svojoj studiji su obuhvatili podatke o tome koji se jezici mogu automatski prevoditi na internetskim rječnicima, softvere za provjeru gramatike i pravopisa, virtuelne lične asistente poput Sirija na iPhoneu, kao i navigacijske sisteme u automobilima. Sve ovo pokazalo je kako su pojedini jezici digitalno predstavljeni.
Islandski, latvijski, litvanski i malteški jezik imaju premalo ljudi koji njima govore i premalo alata za prijevod na druge jezike na internetu. Zbog toga se nalaze na listi jezika kojima je takozvani digitalni opstanak najugroženiji. Zapravo, nijedan jezik osim engleskog ne može se smatrati potpuno sigurnim.
Jezici poput holandskog, francuskog, talijanskog i španskog su u prilično dobroj situaciji, jer se sve više pojavljuju u programima sofisticirane tehnologije, poput onog koji nudi prijenos govora u tekst, ali i u uređajima koji se kontrolišu glasovnim naredbama.
Na listi ugroženih jezika su: baskijski, bugarski, hrvatski, češki, danski, estonski, finski, galicijski, grčki, islandski, irski, latvijski, litvanski, malteški, norveški (dva narječja), portugalski, srpski, slovački, slovenski i švedski. Bosanski i crnogorski jezik nisu obuhvaćeni istraživanjem, ali je jasno da bi se sigurno našli u ovoj grupi.
Ustanovljeno je da i dalje raste jaz između "velikih" i "malih" jezika, ali u META-NET-u pokušavaju to promijeniti. Zagovaraju uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta gdje jezik ne ometa protok informacija.
Ipak, kako kažu, prepreke su ogromne. Fokus mnogih istraživanja je duboko ukorijenjen u engleskom jeziku, a osim toga najstariji evropski jezici su ugroženi i zbog malog interesa za njih i nedostatka novca za njihovo širenje na internetu.
U svojoj studiji su obuhvatili podatke o tome koji se jezici mogu automatski prevoditi na internetskim rječnicima, softvere za provjeru gramatike i pravopisa, virtuelne lične asistente poput Sirija na iPhoneu, kao i navigacijske sisteme u automobilima. Sve ovo pokazalo je kako su pojedini jezici digitalno predstavljeni.
Islandski, latvijski, litvanski i malteški jezik imaju premalo ljudi koji njima govore i premalo alata za prijevod na druge jezike na internetu. Zbog toga se nalaze na listi jezika kojima je takozvani digitalni opstanak najugroženiji. Zapravo, nijedan jezik osim engleskog ne može se smatrati potpuno sigurnim.
Jezici poput holandskog, francuskog, talijanskog i španskog su u prilično dobroj situaciji, jer se sve više pojavljuju u programima sofisticirane tehnologije, poput onog koji nudi prijenos govora u tekst, ali i u uređajima koji se kontrolišu glasovnim naredbama.
Na listi ugroženih jezika su: baskijski, bugarski, hrvatski, češki, danski, estonski, finski, galicijski, grčki, islandski, irski, latvijski, litvanski, malteški, norveški (dva narječja), portugalski, srpski, slovački, slovenski i švedski. Bosanski i crnogorski jezik nisu obuhvaćeni istraživanjem, ali je jasno da bi se sigurno našli u ovoj grupi.
Ustanovljeno je da i dalje raste jaz između "velikih" i "malih" jezika, ali u META-NET-u pokušavaju to promijeniti. Zagovaraju uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta gdje jezik ne ometa protok informacija.
Ipak, kako kažu, prepreke su ogromne. Fokus mnogih istraživanja je duboko ukorijenjen u engleskom jeziku, a osim toga najstariji evropski jezici su ugroženi i zbog malog interesa za njih i nedostatka novca za njihovo širenje na internetu.