Dostupni linkovi

Ukršnja priča o dve bake i podelama u ukrajinskom društvu


Ukrajinke u Katedrali Sv. Mihaila na Uskrs, 20. april 2014.
Ukrajinke u Katedrali Sv. Mihaila na Uskrs, 20. april 2014.
Piše: Tom Balmforth (Preveo Slobodan Kostić)

Mnogi Ukrajinci mole se, u ime Boga i naroda, za mir. Ipak, Ukrajina je i dalje podeljena. To je moglo jasno da se vidi tokom uskršnjih praznika u Kijevu, gde su mnogi pravoslavni vernici bili na misi Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, dok su ostali otišli na službu u Kijevsku patrijaršiju.

Šezdesetogodišnja Ljudmila, novinski urednik, i Jelena Andrejevna, sedamdesetogodišnja penzionerka, imaju dosta toga zajedničkog.

Najveći deo života provele su u Kijevu. Obe su Ruskinje, pravoslavne veroispovesti. Tokom Uskrsa, obe su u svojim molitvama prizivale mir i kraj sukoba među stanovništvom, plašeći se mogućeg rata. Uprkos tome, njihovi stavovi su suštinski različiti, a njihov izbor mesta gde će biti na uskršnjoj misi, više je nego znakovit.

Ljudmila, koja se predstavlja kao Ruskinja, i otkriva samo svoje ime, otišla je na ponoćnu službu u impresivno zdanje Kijevo-pečerske lavre Moskovske patrijaršije. U uskršnjim željama poželela je da Rusi u Ukrajini dobiju „jednaka prava“ na upotrebu svog jezika.

Jelena Andrejevna, koja sebe doživljava kao Ukrajinku, i predstavlja se svojim i drugim, očevim imenom, bila je Katedrala Sv. Mihaila Kijevske patrijaršije gde se pomolila da Bog stiša „mržnju“ koja plamti na granici sa Rusijom.

Ljudmila govori da je oduševljena ruskom aneksijom Krima. Taj korak je, sa druge strane, potpuno šokirao Jelenu.

Ljudmila kaže da obožava ruskog predsednika Vladimira Putina. Jelena je, prema njemu iznimno kritična.

„Putin mora da shvati da nema razloga da bude destruktivan“, kaže ona. „Potrebno je da stvori nešto. Rusi i Ukrajinci su prijatelji i braća, mada se i to menja. Ja sam protiv Putina. On je doneo jako mnogo nesreće Ukrajini.“

Kako se može videti na osnovu ovog slučaja, podele koje potresaju Ukrajinu nisu samo etničke i jezičke; nisu ni crno-bele, mada očigledno imaju i versku dimenziju.

Različiti stavovi o Majdanu
Ispred Katedrale Sv. Mihaila u Kijevu na Uskrs, 21. april 2014.
Ispred Katedrale Sv. Mihaila u Kijevu na Uskrs, 21. april 2014.
Ukrajinci su u ogromnoj većini hrišćani, a čak dve trećine od njih su pravoslavci, mada postoje čak tri pravoslavne crkve: Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije, Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije i mala, Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva.

Moskovska patrijaršija podređena je poglavaru Ruske pravoslavne crkve, patrijarhu Kirilu, koji je u uskršnjoj poslanici pomolio Bogu da onemogući „planove onih koji žele da unište svetu Rusiju“.

Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije ostala je neutralna tokom ukrajinske krize. Za razliku od nje, Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije odigrala je aktivnu ulogu.

Tokom protesta na Majdanu, Katedrala Sv. Mihaila služila je kao improvizovana bolnica i sklonište za antivladine aktiviste, od kojih neki od njih još uvek logoruju podno njenih zidina.

Tokom Uskrsa, zvona Sv. Mihaila, koja su se prethodnih meseci oglašavala da upozore demonstrante kada su snage Berkut policije kretale da sruše njihov logor, izvele su ukrajinsku himnu. U uskršnjem obraćanju vernicima njen poglavar je osudio Putinovu “agresiju.”

Ljudmila kritikuje podršku Kijevske patrijaršije Majdanskom pokretu koji naziva “satanskim”. Ona upozorava da su pobunu izveli sledbenici kontroverznog ukrajinskog političara Stepana Bandere, koga neki veličaju kao vođu pokreta za oslobođenje, a drugi preziru kao saradnika nacista.

“Ko je došao na vlast”?, pita ona. “To su u suštini ‘banderisti’. Nose njegova obeležja i fotografije. Njihova ideologija se zasniva na mržnji.”

Ona vidi Rusiju kao zaštinika tradicionalnih pravoslavnih vrednosti nasuprot izopačenostima koje stižu iz Evrope, mada u isto vreme ne insistira da se da se Ukrajina okreće Rusiji.

„Ja sam Ruskinja i sve moje nade su usmerene prema Rusiji“, kaže. „Štaviše, u Rusiji vladaju tradicionalne vrednosti. Zašto moramo da biramo između Evrope i Rusije. Zar Ukrajina i Rusija već nisu u u Evropi?“

Dok se vraća prema Sv. Mihailu, za Jelenu su ključne uskršnje poruke - mir i praštanje. “Na ovaj sveti dan klanjamo se svima, opraštamo sve povrede, zaboravljamo sve, čak i to što smo se našli u ovako teškoj situaciji. Bog će nam pomoći.”
XS
SM
MD
LG