Dostupni linkovi

Uzunović: Ulični sajmovi devastiraju knjižarsku mrežu


Damir Uzunović
Damir Uzunović

U nedjelju je završen najveći regionalni sajam knjige, onaj u Beogradu. Jedno od iznenađenja za ovdašnju kulturnu javnost je pomalo nepoznata apstinencija jedne od najvitalnijih bosanskohercegovačkih izdavačkih kuća, sarajevskog Buybooka. O razlozima i još koječemu za RSE govori književnik Damir Uzunović, jedan od osnivača i vlasnika Buybooka.

RSE: Očekivao sam da ću te zateći na beogradskom Sajmu knjige.

Uzunović: Meni je to žao, ali izdavačka kuća Buybook, zbog određenih stvari u zadnje dvije godine, kada smo izgubili odlično izdavačko mjesto, zbog odluke novog savjeta Upravnog odbora Sajma u Beogradu, da strani izlagači ne mogu izlagati na centralnim pozicijama, je odlučila bojkotirati takav jedan položaj. Ne želimo da izlažemo tako gdje nas publika, koje očigledno ima i koja nas u Beogradu voli, ne može naći, iza određenih institucija koje nemaju veza sa izdavaštvom, nekih vjerskih institucija ili nekih zajednica.

RSE: To je onaj famozni Paviljon IV, gdje su uglavnom neka ministarstva, vladine institucije, vjerske zajednice, što ponekad nešto odštampaju, promotivno ili instruktivno. Čime ste zaslužili ovakav tretman? Čini mi se, po razgovorima sa kolegama iz Beograda, da su izdanja Buybooka izuzetno cijenjena, tražena, ili se ja krećem u pogrešnom društvu?!

Uzunović: Ovo je bila stvar nekih drugih procedura, koje mi ne razumijemo, a mogu krenuti od privatne inicijative. Naime, grupa izdavača, ili mi kažemo oni koji prodaju knjige, u Sarajevu, na sarajevskom Sajmu knjige, nakon rušenja Zimske hale, morali su preći sa svima nama, drugim izdavačima i izdavačima iz Srbije, u neke sporedne dijelove hale Mirza Delibašić. Te godine smo, i mi i oni, jako loše prošli, pominjali su da su bili u nekim budžacima i hodnicima. Naime, svi smo bili u hodnicima jer se čekala neka ideja kako ipak organizirati sajam u budućnosti. Nakon toga je ta grupa nezadovoljnih prodavača knjiga insistirala kod novog Upravnog odbora Sajma knjige u Beogradu, da se iz neke kazne, izdavači koji nisu iz Srbije, ne mogu pojaviti u centralnoj hali, gdje se vrši pravi promet i gdje se izlažu najbolje knjige. To je ono što mi znamo. Znamo i da nas profilirana publika u Srbiji cijeni. Uspjevamo tako što u knjižaru Zepter, velikim angažmanom i trudom osoblja te knjižare, svi naši novi naslovi dođu u vrlo kratkom roku i bivaju jako zapaženi.

RSE: Za razliku od Beograda, u Zagrebu imate i vlastitu firmu. Na tamošnjem sajmu nemate problema, naprotiv, kao da vam je zagrebački uz rame sa ovdašnjem, ili barem odmah iza sarajevskog sajma.

Uzunović: I tu ima ovih problema, koji nisu institucionalne prirode, kad neko nešto zasluži pa mu se da. I tu naravno može biti opstrukcija, ali mi smo zaista dugo na hrvatskom tržištu. U posljednje dvije – tri godine smo pokrenuli i osnovali našu firmu, koja tokom godine snadbijeva sve knjižare u Hrvatskoj našim naslovima. Tamo se pročulo da su naši prevodi jako tačni, da su knjige jako tačne, da je jako malo grešaka, da su nam prevodi, čak i bolji, od hrvatskih. Jednom kada vas ponese ta priča, onda vam se otvaraju sva vrata. Što se tiče Zagreba i Hrvatske, idete na hvale, ljudi vas prepoznaju i hvale i onda vas traže. Mi sa nestrpljenjem očekujemo 11. novembar jer Zagreb ima jednu tradiciju i ne iznevjerava je, a to je da postoji jedan sajam godišnje, on je tada. Nema onih pijačarskih i uličnih sajmova, kao u Sarajevu, koji uništavaju ideju prodaje i kupovine knjige u knjižari, koji trguju zato što je to i dalje roba. Mogu oni prodavati i mandarine, isto kao i knjige, čast izuzecima, ali to definitivno devastira knjižarsku distributivnu i izdavačku mrežu u BiH.

RSE: Zagrebački velesajam kreće već ove sedmice. Meni se čini da vam je ova apstinencija Beograda dobro došla, da se u glavnom hrvatskom gradu pojavite baš u punom sjaju. Koji su vam ovogodišnji favoriti?

Uzunović: Aduti su uvijek na našoj strani. Dosta ljudi zbog toga dođe i kaže: „Šta ste ovaj put uradili prije hrvatskih izdavača“? Tu je knjiga Rabiha Alameddinea, Žena bez koje se ne može. Ovih dana očekuje veliku američku nagradu, National book award. Bit će i Americanah, od Ngozi Adichie, koja je dobila prošle godine nagradu National critic book. Zatim jedna od knjiga našeg izdavačkog ponosa, Philipa Rotha, jednog od najboljih pisaca današnjice, iako je rekao da neće više pisati, njegova čuvena knjiga Moj muški život. Zatim autor kojeg mi jako volimo i objavljujemo sve što napiše. On je jedan Iranac koji živi u Holandiji. Knjiga se zove Kralj, o jednom persijskom kralju sa kraja XIX vijeka. Knjiga, koju ćemo strahovito puno preporučivati na sajmu, je knjiga koju smo tek objavili, autora koji je prije tri godine dobio Pulizerovu nagradu, Junot Diaz. Zatim roman Goče Smilevskog, jako važnog makedonskog autora, istorijski roman Sestre Sigmunda Frojda. Bile su četiri sestre koje su stradale u konc-logorima. To je jako poučna i dobra priča. Očekujemo da za taj sajam dođe knjiga od Elizabeth Gilbert, koja već trećom knjigom osvaja svijet.

Nakon toga je pulski sajam i tamo ćemo imati kapitalno djelo koje radimo zajedničkim snagama sa Profilom. Radi se o Kapitalu XXI stoljeća, od Thomasa Pikettya. Knjiga sa kojom ćemo se također pojaviti na pulskom sajmu je knjiga od poznatog putopisca, pripovjedača i istoričara, Geerta Maka, koji je poznat sarajevskoj publici jer je prije tri godine bio na sarajevskom sajmu i potpisivao more knjiga. Ta knjiga se zvala „U Evropi“, a nova knjiga je po putopisu Jona Steinbeck-a a zove se „Putovanje s Johnom“. Također treba pomenuti prevod Muharema Bazdulja, biografije Danila Kiša, čiji je autor Mark Tompson, koji je to radio deset godina.

RSE: Zanimljivo je kako se često na ovom regionalnom tržištu pojavite sa nekim ekskluzivama i poduhvatima kojima pretičete konkurenciju. U čemu je poenta - dobar uvid u svijet literarnih zbivanja, izuzetna anticipacija, mehanizmi brze reakcije, dobri prevodilački timovi ili je svega pomalo?

Uzunović: Iscrpio si sve u čemu je tajna uspjeha u izdavaštvu. Treba imati senzibilnost za kretanja i osjećaj da nešto može preteći nekog drugog u regiji. Mi volimo kada se to desi i neko nekoga pretekne. Volimo kada objavimo nešto prije nekog drugog. To je neka vrsta satisfakcije. I dalje imamo respekta za sve knjige koje su važne knjige u regiji, pošto u regiji postoje srpski, hrvatski, bosanski. Mi se možemo truditi i govoriti da je to skoro pa jedna jezik s više varijanti, ali ima izdavača koji tako ne misle i koji će ljubomorno čuvati svoje tržište. Nekada će se desiti da se neka bitna knjiga pojavi na sva tri jezika. I dalje ti izdavači dobro žive od toga i publika je zadovoljna tim izdanjima. Važno je dobro prirediti knjigu. Knjiga mora lijepo izgledati. Najvažnija stvar je da, ako je potreban prevod, prevod mora biti super tačan bez greške i taj prevod ne smije imati primjedbe. Mi smo sretni da se kroz naše naslove to sve uglavnom ispunjava.

RSE: Obraćate punu pažnju domaćim autorima. Uvijek imate neku ekskluzivu. Da li tu vitalnost imate zahvaliti vlastitom zaslužnom ugledu i iskustvu, koje ljudi imaju sa vama, ili nemoći konkurencije?

Uzunović: Goran Samardžić i ja, kao pisci, smo ušli u izdavaštvo, u trgovinu, pa onda u svijet kojem mi pripadamo. Naopačke. Tako smo profilirali svoju publiku. Ljude upoznamo i oni kao pisci dođu nama u Bajbook, na kafu, na piće, na promocije. Imamo i svoj medijski prostor jer smo uglavnom pisci, a manje trgovci. Ima nas 15-tak koji preuzimamo na sebe promocije, menadžerske sposobnosti, distribuciju knjiga, javljanje na vrijeme. Cijeli jedan radni tim stoji na uspješnosti svakog našeg dobrog izdavačkog poduhvata. Mislim da smo tako osvajali i osvojili publiku, taj jedan medijski prostor koji u nas vjeruje. Mislim da svi bolji bosanskohercegovački autori koji žive, ili u BiH ili u Hrvatskoj i Srbiji ili u svijetu, vole i trude se da objave kod nas.

RSE: Preskačem pitanje u vezi sa sudbinom izdavaštva, knjige, knjižara, priču o PDV-u, otkupima, nedostatku fondova, o zatvaranju knjižara. Iz Buybook-a smo uvijek crpili optimizam.

Uzunović: Drago mi je da je tako i što neću više traćiti vrijeme na objašnjavanju šta je PDV, šta je kada se knjižara zatvori, kada nam uđu knjige sa drugih teritorija a nisu deklarirane i uvezene, šta je kada nemate Udruženje izdavača, kada nemate odnos države, kada nemate fondove, biblioteke. To su stalno aktualna pitanja. Mi to nekako svojim ogromnim radom nivelišemo za sada i očekujemo od novog saziva Vijeća ministara i vlasti da pričaju i o tome jer najmanje pričaju o tome šta će uraditi. Očekujemo da i ova branša, koja mora rapidno da se razvija, nekako stane na svoje noge.

XS
SM
MD
LG