Dostupni linkovi

Vazdušni udari američkih snaga na Islamsku državu kod Bagdada


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Američke snage su izvele prvi vazdušni napad na položaje Islamske države nedaleko od Bagdada nakon što je usvojena nova međunarodna strategija za borbu protiv ove organizacije, saopštila je u utorak komanda SAD za operacije na Bliskom istoku i u centralnoj Aziji (CENTCOM).

Na konferenciji o Iraku u Parizu tridesetak zemalja saopštilo je da se pridružuje koaliciji protiv "Islamske države", koju predvode SAD.

“Vazdušni napadi jugozapadno od Bagdada su prvi ovakve vrste kao deo naših proširenih napora da, osim zaštite sopstvenog osoblja na terenu i humanitarnih misija, podržimo iračke snage u ofanzivi protiv terorista Islamske države. Uništene su pozicije džihadista sa kojih je pucano na iračke vojnike", navodi se u saopštenju vojske.

Američke snage izvele su napad i na severu Iraka, nedaleko od Sindžara, gde je uništeno šest vozila Islamske države.

Barak Obama
Barak Obama

Napadi su izvedeni u protekla 24 časa i usledili su pet dana nakon što je predsednik SAD Barak (Barack) Obama objavio plan “za onesposobljavanje i na kraju uništenje Islamske države”.

U planu od četiri tačke predviđeni su vazdušni udari, materijalna i tehnička podrška iračkim trupama i humanitarna pomoć.

Obama je istakao da ne namerava da šalje američke kopnene snage u Irak. Međutim, bivši komandant britanskih snaga u Avganistanu pukovnik Ričard (Rićard) Kemp kazao za “Bi-Bi-Si” (BBC) da ukoliko vazdušni udari ne urode plodom, onda će možda biti nužno slanje i američkih kopnenih trupa kao i iz drugih zemalja koje budu spremne.

"Ukoliko je pretnja veoma ozbiljna iziskujući vazdušne udare i, ako na kraju kopnene operacije lokalnih (iračkih) snaga ne daju rezultate, onda će morati da se ozbiljno razmisli o slanju naših snaga”.

Od 8. avgusta američka vojska je izvela 162 napada protiv islamskih ekstremista i pripadnika organizacije Islamska država u Iraku i njihov je cilj bio da se zaštite pripadnici američke diplomatske misije, pomogne iračkih izbeglicama i obezbede infrastrukturni objekti.

Militantna organizacija zauzela je velike delove teritorije na zapadu i severu Iraka i Sirije i proglasila kalifat.

Prošlog vikenda su pogubili britanskog humanitarnog radnika Dejvida Hejnsa (David Haines), kome su odsekli glavu. Na isti način su prethodno ubijeni američki novinari Stiven Sotlof (Steven Sotloff) i Džejms Foli (James Foley).

Islamski militanti su upozorili da će napasti SAD i države koje im se pridruže ukoliko nastave napade na njihove položaje, objavljeno je sajtu ekstremista Minbar Jihadi Media, a prenosi Rojters.

Načelna podrška SAD-u, bez konkretnog angažmana

Na konferenciji o Iraku u Parizu, tridesetak zemalja saopštilo je da se pridružuje koaliciji protiv "Islamske države", koju predvode SAD, ali većina nije preciziralo kako će se konkretno angažovati.

Francuska je saopštila da je počela izviđačke letove u Iraku. Ona najavljuje da će učestvovati u vazdušnim udarima i poslati specijalne snage u Irak u cilju obuke domaće armije. Pariz šalje oružje Kurdima.

Francuske snage su razvučene, sa više od pet hiljada pripadnika u zapadnoj Africi. Njen budžet za prekogranične operacije je uvećan tri puta u odnosu na planirani trenutku kada se vlada nalazi pod velikim pritiskom da smanji potrošnju.

Britanija je saopštila da bi napadi u Siriji bili veoma komplikovani. Ona ne isključuje bilo koju vojnu opciju, ali nije eksplicitno rekla da će učestvovati u vazdušnim udarima u Iraku, prenosi Rojters. London šalje pomoć, zatim oružje Kurdima i obećava obuku lokalnih snaga.

Dejvid Kameron
Dejvid Kameron

Imajući u vidu parlamentarne izbore za manje od devet meseci, zatim izazove zbog škotskog referenduma, britanska vlada itekako ima u vidu da se javnost protivila i učešću u invaziji Iraka sa SAD-om 2003. Premijer Dejvid Kameron (David Cameron) itekako ima u vidu da je britanski parlament nedavno glasao protiv vojne operacije u Siriji.

Nemačka je poslala oružje Kurdima prekršila ali isključuje učešće u vazdušnim udarima s obzirom na njen antiratni stav nakon završetka Drugog svetskog rata.

Ostale evropske zemlje ne pokazuju spremnost za angažman osim slanja humanitarne i logističke podrške.

Turska, članica NATO-a, javno je objavila da neće učestvovati u vojnim operacijama koje organizuje SAD u borbi protiv ekstremista iz Islamske države u Siriji i Iraku, i zabranila je upotrebu svoje vazdušne baze Indžirlik na jugu zemlje za sprovođenje tih akcija.

Ankara je prošle nedelje odbijanje državnom sekretaru SAD Džonu
Keriju (John Kerry)
opravdala potrebom da ne ugrozi bezbednost 49 svojih građana koje su pripadnici Islamske države oteli iz turskog konzulata u
Mosulu, u Iraku, i koje još drže kao taoce.

Turska podržava pobunjenike u Siriji i pribojava se da vojne operacije protiv Islamske države mogu da dodatno oslabe protivnike režima Bašara el Asada. Ankara takođe ne želi da ojača poziciju Kurda u Iraku i Siriji strahujući da bi to moglo da pojača težnje kurdskog stanovništva u Turskoj za nezavisnošću.

Susedne arapske zemlje zasada se nisu izjasnile da li će učestvovati u vojnoj kampanji protiv Islamske države, što Zapad smatra ključnim kako bi se izbegle konotacije o novom “zapadnom krstaškom ratu na Bliskom istoku”.

Irak kritikuje Zapad zbog nepozivanja Irana

Istovremeno, Irak je kritikovao odluku da se ne pozove Iran na samit u Parizu.
Šef iračke diplomatije Ibrahim al-Džafari kazao je to za “žaljenje. Smatram da su sve zemlje zabrinute zbog opasnosti od terorizma. Iran je naš sused, pomaže nam i trebalo je da bude zastupljen na skupu.

Prošle sedmice je američki državni sekretar Džon Keri isključio je mogućnost saradnje sa Teheranom, navodeći kao razlog njegovo “delovanje u Siriji i drugim mestima”.

Međutim, iranski vrhovni verski lider ajatolah Ali Hamnei kazao je da su SAD preko svoje ambasade u Iraku zatražile saradnju Teherana. “Ja sam rekao ne, jer imaju ‘prljave ruke’”. On je dodao da SAD traže “izgovor za operacije koje već izvode u Pakistanu – bombardovati bilo gde bez odobrenja”.

Ni sirijske vlasti nisu prisustvovale skupu u Parizu.

CIA procenjuje da Islamska država ima između 20 i 31 hiljadu boraca u Iraku i Siriji.

XS
SM
MD
LG