Četrdesetu godišnjicu smrti književnika i nobelovca Ive Andrića, Travnik je obilježio na simboličan način. Sve poštanske pošiljke upućene u petak iz Andrićevog rodnog grada imaju otisnut poseban poštanski žig sa motivom ove godišnjice.
Uz datum godišnjice i crtež lika Ive Andrića, na koverti je ispisana Andrićeva misao o smrtnosti “Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo”, koju izgovara njegov književni lik, travnički kajmakam u romanu “Travnička hronika”.
U suradnji sa Društvom filatelista i kolekcionara, godišnjicu Andrićeve smrti obilježio je Zavičajni muzej Travnik, čiji kustos Enes Škrgo kaže kako je namjera osigurati da Andrić i njegova djela budu prisutni u svakom kutku Travnika, ali naglašava kako je za to potrebna podrška nadležnih institucija.
„Nadam se da neću biti pogrešno shvaćen ukoliko kažem da od Travnika želimo stvoriti Andrićgrad, jer on to po mnogim elementima i jeste. Međutim, u prvi plan želimo staviti ono što je Andrić za života govorio: 'Važno je djelo, a ne pisac'. Dakle, potpuno suprotno od onoga što radi Emir Kusturica u Andrićgradu u Višegradu. Tamo je, koliko ja vidim, u centru pisac, a njegov djelo je na margini“, kazao je Škrgo.
Iako Andrićeva djela nisu na margini u gradskoj biblioteci u Travniku, omiljena su, uglavnom, među starijim čitateljima. Direktorica Biblioteke Nermana Ramčić kaže kako stariji Travničani i danas iznova čitaju Andrića, tražeći sličnosti između grada koji je opisan u Travničkoj hronici i onoga kakav je danas. S druge strane, kako kaže, studenti koji su učlanjeni u ovu biblioteku nisu mnogo zainteresirani za ovog književnika, niti inofrmirani o njegovim djelima.
„Studenti bosanskog jezika, koji dođu u našu biblioteku, često ne znaju ništa o Andrićevim djelima. Događalo se čak i da traže knjigu koja nije napisana ekavicom, pa smo im morali objašnjavati da je Andrić tako pisao“, kaže Ramčić.
Uz to, neizostavno je i dugogodišnje politiziranje Andrićevog lika i djela koje se ogleda u njegovom svojatanju ili odbacivanju.
„Žalosno su mi više ta pitanja čiji je Andrić. Na to uvijek odgovaram da je Andrić naš“, kaže Ramčić, dodajući kako se je i ova biblioteka bila nazvana po Ivi Andriću, ali je tokom proteklog rata preimenovana u gradsku biblioteku Travnik.
Već godinama manifestacije posvećene ovom književniku predstavljaju priliku da se ukaže na apsurde, među kojima je i nepostojanje ulice Ive Andrića u njegovom rodnom gradu. Nevladine organizacije do sada su to nekoliko puta pokušavale promijeniti, potpisivane su peticije, ali je odluka, navodno, „zapela“ u općinskoj komisiji za dodjeljivanje naziva ulicama i trgovima.
Iako smatra da nepostojanje ulice ne mora biti presudno kada se analizira odnos Travnika prema Andriću, Škrgo kaže kako je i to jedan od znakova da se zavičaj nije adekvatno odužio svome piscu.
Komentirajući problem sa Andrićevom ulicom, načelnik Općine Travnik Admir Hadžiemrić priznaje da oni imaju političku pozadinu, ali tvrdi kako će doći vrijeme i za ovu ulicu.
„Ne znam zašto se uvijek zakačimo za nešto što nije toliko bitno. U Travniku nije problem Andrićeva ulica nego to što se ona tretira u paketu sa davanjem naziva ulicama i naseljima u cijeloj općini. Tada se umiješa politiika i onda dolazi do zahtjeva kojem će velikanu pripasti koja ulica, a u svemu tome ona koja bi nosila Andrićevo ime bude kolateralna šteta“, kaže Hadžiemrić.
Iako Travnik nema ulicu, niti trg Ive Andrića, zahvaljujući Zavičajnom muzeju uskoro će dobiti predstavu „Nobelovac i Travnik“. Redatelj Goran Damajanac kaže kako će predstava od juna biti dio turističkog sadržaja travničke tvrđave.
„Premijera je 3. juna jer je to datum kada se Travnik prvi put spominje u historijskim spisima. Mislim da je ovo dobar način da iskreno progovorimo o Andriću, ali i našem mentalitetu“, naglašava Damjanac.
Andrićev kutak u Zagrebu
Andrićev kutak u Zagrebu
I u Hrvatskoj je obilježeno 40 godina od smrti nobelovca Ive Andrića. U Hrvatskom kulturnom društvu Napredak u Zagrebu otvoren je Andrićev kutak, dovršava se izdavanje izabranih djela, a priprema se i kritička monografija. Više pročitajte OVDJE
Svjedočanstvo o životu Ive Andrića, u Travniku čuva i njegova rodna kuća kao stalna muzejska postavka. Jednom godišnje održava se manifestacija „Andrićevi dani“, a pokrenuta je i turistička turu koja vodi tragovima romana „Travnička hronika“. Sve to može biti izuzetno atraktivno kako Travničanima, tako i turistima, ali u Zavičajnom muzeju kažu da nije cilj od Andrića napraviti estradnu ličnost, nego omogućiti da njegova djela dođu do što više čitatelja.
Višegrad: Književno veče i cvijeće
Povodom 40. godina od smrti nobelovca Ive Andrića u Višegradu je održano književno veče - Andriću u čast. Istim povodom, višegradski srednjoškolci su u petak položili cvijeće pred njegov spomenik u Andrićgradu.
Kulturni poslenici su Andriću u čast u svijet odaslali divnu poruku, zastupajući jednu od osnovnih Andrićevih ideja, a to je da sve ono što je tipično ljudsko i materijalno, treba prevazići.
Govoreći o životu i djelu Ive Andića, profesor književnosti, Dijana Inđić Milošević, kazala je da i četrdeset godina nakon njegove smrti, priče ovog velikog pisca nisu izgubile ništa od svoje svježine i svaki poštovalac istinske književnosti, kupujući Andrićevu knjigu, zna da kupuje robu koja ne gubi vrijednost.
„Čovjek, za čije ime i za čije djelo se danas, na prvi pogled, otimaju dvije države, a treća ga se pomalo odriče, bio je usamljenik kome je najuglednija književna nagrada bila možda samo dobar štit od usamljenosti i naše balkanske zavisti. Ono što je najbolje i kod Andrića i kod Tesle, ono jedinstveno, univerzalno i neuporedivo, nije ni srpsko ni hrvatsko, ni balkansko, ni evropsko, pa čak ni svjetsko, nego kao sunčeva svjetlost pripada podjednako svemu i svakome na ovom svijetu“, navela je Dijana Inđić Milošević.
Predsjednik bibliotekara Republike Srpske Stojka Mijatović ukazala je na sve veću potrebu konzumiranja Andrićevih djela, naročito kod mlađeg naraštaja, a spomen biblioteku, koja nosi njegovo ime, u Višegradu, označila kao mjesto okupljanja, susreta i proživljavanja Andrićevih priča.
„Književnici u Višegradu poštuju Andrićevo djelo te slijede Andrićev put, a svaki put se kod nas javlja više mladih književnika. Andrićeve misli i ideje se šire gradom“, konstatuje Stojka Mijatović.
Veče su uljepšali mladi članovi literarnih sekcija Narodne biblioteke 'Ivo Andrić', sa kojima aktivno radi profesor srpskog jezika i književnosti Miljana Pecikoza.
„Višegrad je nezamisliv bez Andrića, Andrić je nezamisliv bez Višegrada. Oni zajedno čine jednu cjelinu. Mladi iz Višegrada su naviknuti kroz cijeli školski sistem da prihvate Andrića kao Višegrađanina, koji je oduvijek i zauvijek aktuelan u ovom mjestu“, naglašava Miljana Pecikoza.
Kulturni događaj Andriću u čast završen je promocijom knjige 'Šesto čulo' autora Vukašina Trifkovića, profesora u penziji.
I višegradski srednjoškolci u petak su u znak sjećanja na nobelovca Andrića položili cvijeće pred njegov spomenik u Andrićgradu. Istim povodom aktiv nastavnika srpskog jezika i književnosti organizovao je kviz znanja za učenike o životu i djelu dva velika pisca, Ive Andrića i Branka Ćopića.
