“Moramo da odlučimo”, izjavio je Jeremić, Washington Times-u,
“da li ćemo dozvoliti da se demokratija razvija u BiH ili ćemo reći: To nije država, to je protektorat i imenovaćemo visokog predstavnika koji će imati ovlašćenja kao gubernator, ili kao vicekralj u Indiji. Možda nam je to zaista potrebno, ali hajde onda da prestanemo da se pretvaramo da je ona (BiH) zaista država.”U Srbiji nema reakcija političara na ovu Jeremićevu izjavu. Predsednica Skupštine Srbije
Slavica Đukić-Dejanović odbila je da da komentar i to je ovako obrazložila:
“Ja izvorno nisam čula izjavu gospodina ministra i zaista o njoj ne mogu ništa reći.”Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta Srbije, član Saveta za spoljnu politiku i jedan od osnivača igmanske inicijative, u izjavi za Radio Slobodna Evropa ovako se osvrnuo na izjavu ministra Vuka Jeremića o Bosni i Hercegovini:
“Ne mogu da razumem tu izjavu, njene motive i razloge za nju. Mi želimo sa Bosnom i Hercegovinom najbolje moguće odnose, stalno govorimo o tome, a sada dajemo kvalifikaciju koja će, verujem, u Bosni i Hercegovini i u celom regionu izazvati negativne reakcije. Da li to znači da bi Srbija želela da se Bosna i Hercegovina raspadne ili ne znam o čemu se radi, ali, moram da priznam da me je ta izjava veoma začudila.”The Washington Times je objavio da je Jeremić činjenicu da ga nije primila američka državna sekretarka Hilary Clinton objasnio time što je ona bila zauzeta. Međutim, neimenovani visoki američki zvaničnik je ovom listu otkrio da je razlog što Clintonova nije primila srpskog šefa diplomatije njena ocena o nedovoljnoj saradnji Srbije sa evropskom misijom u pravcu reformi pravosuđa, policije i carine na Kosovu.
Simeon Pobulić, član Foruma za međunarodne odnose, smatra da Srbija ima pravo da iznese svoje stanovište kad je reč o međunarodnoj upravi u Bosni i Hercegovini, ali ima primedbe na način na koji je prilikom posete Sjedinjenim Američkim Državama učinio šef srpske diplomatije Vuk Jeremić:
“Ja bih rekao da nije bila izabrana najsrećnija formula, ali svakako da Srbija ima pravo da kaže, s obzirom na to da je potpisnica Dejtonskog sporazuma, kako se upravlja Bosnom i Hercegovinom, odnosno, da o tome izrazi svoje mišljenje.”Poštovanje suseda je jedan od osnovnih parametara po kojima se ceni demokratski kapacitet svake države. Preuzimanje bilo kakve uloge u Organizaciji ujedinjenih nacija pomoglo bi svim političarima u Bosni i Hercegovini, u oba njena entiteta, a bilo bi svakako i podstrek za ceo zapadni Balkan, uključujući i Srbiju, kaže za Radio Slobodna Evropa
Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
“Takva izjava nije vredna ministra vanjskih poslova nijedne zemlje na svetu, a kamoli države koja svoju budućnost vidi u Evropskoj uniji. Odnos prema susjedima ilustrira veličinu, pod navodnicima, države koja govori o svojim susedima, a ujedino govori i o širini i intelektualnom potencijalu čoveka koji raspravlja o susedima. Poštovanje suseda je jedan od osnovnih parametara po kojima se ceni demokratski kapacitet svake države. Ja mislim da bi preuzimanje bilo kakve uloge u Organizaciji ujedinjenih nacija pomoglo svim političarima u Bosni i Hercegovini, u oba njena entiteta, da pokažu više poštovanja prema svojoj vlastitoj državi i prema odgovornosti za mir na celome svetu. To bi bio i najveći mogući podstrek da Bosna i Hercegovina postane konačna i puna država. Ja se unapred iskreno radujem ako bi Bosni i Hercegovini uspelo tako nešto. To bi bio velik podstrek za ceo Zapadni Balkan. Pošto je Srbija zemlja Zapadnog Balkana, to bi koristilo i Srbiji, i njezinoj vladi, i njezinom ministru vanjskih poslova, da shvati šta je bit demokratije i pluralizma.”
Iz BiH očekivano podijeljene reakcije Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
Sven Alkalaj smatra da je izjava srbijanskog šefa diplomatije Vuka Jeremića neprimjerena i da se radi o miješanju u unutrašnje stvari BiH. Alkalaj kaže da je o tome sa Jeremićem razgovarao telefonski:
„On mi je rekao da je to iz konteksta i da će korekcije tih stavova iznijeti u kontaktu sa srbijanskim medijima, odnosno medijima u Vašingtonu s kojima bude razgovarao, kao i izjavu Glasu Amerike sinoć. Ja nisam pratio tu emisiju, to je Glas Amerike na srpskom jeziku. Čim dobijem transkript, mi ćemo nastaviti taj naš dijalog, pokušaćemo da razriješimo neke stvari kako se ne bi ponovile. A ističem da Srbija mora u svakom trenutku da govori o suverentitetu i teritorijalnom integritetu BiH i nedopustivo je bilo kakvo miješanje na tom planu.“ I dok Alkalaj ističe da Srbija u svakom trenutku mora da govori o suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, predsjedavajući Predsjedništva BiH
Nebojša Radmanović kaže da ne može komentarisati Jeremićevu izjavu jer ne zna da li se radi o stavu Srbije ili stavu njenog šefa diplomatije. Radmanović iznosi i svoj stav o uređenju BiH:
„Hoću reći šta ja mislim o tom stanju. BiH je jedno neobično uređenje, blago rečeno, koja ima razvijen stepen demokratičnosti u izborima na evropskom nivou kako dolazi do izabranih funkcionera. Međutim, ima iznad toga Kancelariju visokog predstavnika i visokog predstavnika koji može sve to da poništi. Dakle, sa jedne strane imamo vrlo razvijen demokratski sistem, a sa druge strane imamo protektorsku priču koja je moguće da poništi sve što se u legalnoj demokratskoj proceduri uradi.“
Prvi čovjek kolektivnog šefa države navodi da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma, te da ima pravo da daje, kako kaže, određene ocjene:
„Garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma sve dok se on provodi imaju određena prava i prema BiH. No neprimjereno je petljati se u unutrašnje stvari. Istina, iz izjave ne mogu da kažem da je to direktno petljanje u unutrašnje stvari BiH. U takvoj situaciji bismo svakako iz BiH i reagovali. Mi razvijamo ovu zemlju u skladu sa svim principima i standardima EU kojoj težimo i u tom smislu nije dozvoljeno ni komentarisanje, pa ni susjednih zemalja BiH.“ Milošević je radio na etničkoj podjeli BiH, Jeremić zagovara zadržavanje takvih podjela. Milošević je slao vojnike u BiH, a današanja Srbija hapsi one koji su branili BiH.
Za razliku od Radmanovića, u kabinetu člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića kažu da ako Vuk Jeremić želi ozbiljno da shvati da Srbija više nije Srbija Slobodana Miloševića, onda on mora prestati da govori kao Slobodan Milošević, koji je osporovao državnost i političku nezavisnost BiH. Silajdžićev savjetnik
Damir Arnaut:
„Milošević je radio na etničkoj podjeli BiH, Jeremić zagovara zadržavanje takvih podjela. Milošević je slao vojnike u BiH, a današanja Srbija hapsi one koji su branili BiH. Srećom, teze za razgovor koje je Jeremić ponio u Vašington ne mogu proći kod nove američke administracije. Ta administracija je opredijeljena za suverenu, funkcionalnu i demokratsku BiH - i dalje miješanje Srbije u unutrašnje stvari naše zemlje nije naišlo na odobravanje.“
Arnaut ističe da je Jeremićeva izjava direktno miješanje u unutrašnje stvari BiH jer je BiH ta koja odlučuju da li joj i koliko dugo treba Kancelarija visokog predstavnika. Na pitanje kako komentariše izjavu ministra vanjskih poslova Srbije da je «bizarno» i «nelogično» da protektorat UN-a u januaru postane nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Arnaut odgovara:
„BiH je ta koja odlučuje da li će se kandidovati za Vijeće sigurnosti, što je Vuk Jeremić također problematizirao. Vuk Jeremić je, ustvari, u intervjuu za Vašington tajms rekao da je bizarno da BiH bude članica Vijeća sigurnosti s obzirom da je OHR još uvijek prisutan u našoj zemlji. Činjenica je da je OHR još uvijek prisutan u našoj zemlji, upravo i da je došao u našu zemlju zbog agresije koja je potekla iz Srbije, i Srbija je zadnja zemlja koja ima pravo komentirati te stvari.“ Predstavnik Centra za sigurnosne studije
Armin Kržalić:
„Treba razlikovati šta znači protektorat. Ako BiH ima svoje organe, ima svoje Predsjedništvo, ima svoje Ministarstvo vanjskih poslova, znači da ne možemo govoriti o protektoratu. Ako ima da vodi vanjske polsove, ne možemo govoriti o protektoratu. Znači, BiH nije protektorat, BiH je država koja ima svoje institucije, ima svoja ministarstva, tako da o tome ne možemo govoriti.“