Autor: Carl Schreck (Prevela: Ena Stevanović)
Ruski predsjednik Vladimir Putin je branio rusku aneksiju Krima pozivajući se na kijevsko-ruskog vođu Vladimira Velikog za kojeg se smatra da je u 10. stoljeću kršten na Krimu i da je preobratio ovu srednjovjekovnu slavensku državu na pravoslavlje.
Međutim, historičari tvrde da bi i Ukrajinci mogli koristiti istu logiku kako bi opravdali pripadnost Krima modernoj ukrajinskoj državi.
"Iz ukrajinske perspektive Krim je važniji za Kijev jer je Vladimir Veliki bio vladar Kijeva", kaže Ciril Hovorun, bivši glasnogovornik ukrajinske pravoslavne crkve.
Postoji nekoliko različitih historijskih, političkih, etničkih i vjerskih tvrdnji o tome kome bi trebalo pripasti ovaj poluotok u Crnom moru na kojem su prije 2.500 godina Grci osnovali svoje kolonije i koji su kontrolirali različita carstva i kraljevstva sve dok ga Rusija 1783. nije anektirala od Osmanskog carstva.
Prema legendi, Vladimir Veliki je 988. godine preobratio poluotok na pravoslavlje u gradu Khersonesu, poznatijem po imenu Korsun koji se nalazi blizu današnjeg Sevastopolja, nakon čega se vratio u Kijev i naredio krštenje Kijevske Rusije.
U svom govoru 4. decembra, Putin je uporedio mjesto krštenja Vladimira Velikog sa svetim mjestima za židove i muslimane u Jeruzalemu.
"Krim, drevni Korsun, Khersones, Sevastopolj - svi ovi gradovi imaju ogroman civilizacijski i sakralni značaj za Rusiju, kao Hramska gora u Jeruzalemu za židove i muslimane", rekao je Putin.
S obzirom da su prelaskom kijevskih Rusa na pravosljavlje uspostavljeni temelji za izgradnju moderne Rusije i Ukrajine, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bi mogao poslati istu poruku svom narodu, kaže Karl Qualls, profesor ruskog jezika i moderne evropske historije na Dickinson Collegeu u Pensilvaniji.
"Radi se o jednom prelasku, jednoj osobi i jednom mjestu. Stoga bi i Ukrajinci mogli ustati i reći: 'Oh da, ovo je i naša Sveta gora’'... Kada bi Porošenko rekao istu stvar, to bi također imalo odjeka i u Ukrajini", kaže Qualls.
Tatari i Grci
Krimski Tatari, također, imaju historijsko pravo na ovaj poluotok budući da su njihovi preci živjeli na Krimu od 13. stoljeća, navodi Qualls.
Tatari, većinski muslimani, su u 15. stoljeću uspostavili tzv. Krimski kanat i postali osmanska vazalna država sve do 1783., kada je Katarina Velika pripojila Krim Ruskom carstvu.
"Mislim da Tatari imaju veća prava od Rusa i Ukrajinaca, s obzirom da su oni najstarije stanovništvo koje je naselilo Krim od odlaska Grka", kaže Qualls.
Prema popisu stanovništva Ruskog Carstva iz 1897. godine, krimski Tatari čine više od jedne trećine stanovništva na poluotoku.
U maju 1944. godine sovjetski diktator Josif Staljin je naredio deportaciju čitave populacije Tatara u Središnju Aziju i Sibir zbog navodne suradnje sa nacistima tijekom Drugog svjetskog rata. (Staljinov nasljednik, Nikita Hruščov, je 1954. godine pripojio Krim tadašnjoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici Ukrajini).
Krimski Tatari su se počeli vraćati na poluotok krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina i trenutno čine oko 13 posto populacije na Krimu koji ukupno ima oko dva milijuna stanovnika.
Lideri krimskih Tatara su u martu optužili krimsku vlast koja ima podršku Moskve za napade na njihovu populaciju koja se suprotstavila ruskoj aneksiji Krima.
Nakon ruske aneksije Krima i svrgavanja bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča u februaru, ukrajinski parlament je priznao krimske Tatare kao "autohtono stanovništvo na Krimu i kao službenu nacionalnu manjinu".
Qualls smatra da je riječ "autohtono" u ovom kontekstu pogrešna s obzirom na kompliciranost ovog područja.
"Ovo područje su hiljadama godina nastanjivale različite nomadske skupine, stoga smatram da ne možemo govoriti o autohtonim skupinama", objašnjava on.
"Grci, koji čine malu manjinu u Ukrajini prema posljednjem popisu iz 2001. godine, imaju solidan argument da budu priznati kao autohtoni narod na Krimu s obzirom da Khersones, koji Putin spominje u svom sindikalnom govoru, bio drevni grčki grad-država", dodaje Qualls.
"Ne vidim da Atina spominje svoje pravo na Krim, mada mislim da bi mogli", rekao je on.
Gluhe uši
Tijekom sastanka sa ruskim historičarima prošlog mjeseca, Putin je još jednom naglasio ključni značaj Krima za Rusiju s obzirom da se radi o mjestu krštenja Vladimira Velikog.
Putin koristi vjerske teme kako bi "dao legitimitet ilegalnoj aneksiji Krima, barem u očima Rusa", rekao je Hovorun, direktor istraživanja na Institutu za teološke studije u Mohyla akademiji u Kijevu.
Qualls smatra da religiozni motivi koje je Putin odabrao pokazuju da je on "pametan političar, bez obzira šta mi mislimo o njegovoj politici".
"On zna kako iskoristiti riječi za dramatičan učinak", rekao je on.
Anketa provedena prošle godine, međutim, ukazuje na to da su Putinove vjerske reference, ipak, nepoznate većini Rusa. Anketa, koju je provela Fondacija za ispitivanje javnog mnijenja, pokazuje da samo 25 posto Rusa zna da se prelazak Kijevske Rusije na pravoslavlje dogodio u vrijeme vladavine Vladimira Velikog.
