U izvještaju Transparency International za 2014.godinu ocjenjuje se da je korupcija problem za sve ekonomije, čak i one sa brzorastućim privredama.
Ekonomski rast ne uspijeva suzbiti korupciju zato jer su na čelu lideri koji zloupotrebljavaju svoju moć, pa ne prezaju od prisvajanja javnih sredstava koja troše za ličnu korist.
"Korumpirani dužnosnici krijumčare nezakonito stečenu imovinu u sigurna utočišta preko off-shore tvrtki, a ne budu kažnjeni", kazao je José Ugaz, predsjedavajući Transparency Internationala.
Uz Novi Zeland u vrh ljestvice najmanje korumpiranih, smjestile su se sve Skandinavske zemlje: Danska, Finska, Švedska, Norveška. Na začelju su Afganistan, Sudan, Sjeverna Koreja i Somalija.
Zemlje Zapadnog Balkana u prvoj su polovini popisa, osim Kosova koji se nalazi na 110.mjestu. Najbolje plasirana je Hrvatska, na 61., potom slijedi Makedonija na 64., Crna Gora na 76., Srbija 78., te BiH na 80. mjestu.
Kosovo svoju 110. poziciju dijeli sa Albanijom, Ekvadorom, Etiopijom i Malavijem. Hasan Preteni, šef Agencije za borbu protiv korupcije, u razgovoru za RSE kaže da je cijela protekla godina izgubljena u pričama o borbi protiv korupcije, bez konkretnih akcija.
„Kada imamo isti indeks, to je za žaljenje, za sve institucije, za građane Kosova, a posebno za nas, rukovodioce institucija čija je misija borba protiv korupcije. Stvari ne idu dobrim putem“, kazao je on.
Preteni dodaje da odgovornost za ovakvo stanje pripada kosovskom pravosuđu, ondosno tužilaštvu i sudovima, čijim radom njegova Agencija nije zadovoljna.
„Ni 15 godina nakon rata ni jedan visoki zvaničnik na Kosovu nije u zatvoru zbog korupcije. I ne samo da nije u zatvoru, već se ne provodi ni konfiskacija ilegalno stečenog bogatstva... Pravosuđe je nezavisno, plate im nisu male u poređenju sa budžetom Kosova, ali rezultati nedostaju. Evo već 15 godina u Skupštini se nikada nije razgovaralo o radu pravosuđa... Problem je da se boriš protiv korupcije ako si sam koruptivan i deo toga. Inače, da svako od nas, sve institucije i rukovodioci poštuju zakon, onda bi bili nezavisni u delovanju“, kazao je Hasan Preteni, šef Agencije za borbu protiv korupcije na Kosovu.
Bosna i Hercegovina nalazi se na 80. mjestu liste Amnesty International o percepciji korupcije. U BH ogranku AI, kažu da su najveći krivci korumpirani političari.
Za građane, dvojbe nema - zdravstvo, obrazovanje i političke partije najkorumpiranije su oblasti bosanskohercegovačkog društva.
Prema analizi Transparency Internationala BiH, država zbog korupcije godišnje gubi oko pola milijarde eura. Za postojeće stanje, kako navodi Ivana Korajlić, isključivi krivci su političari.
“Indeks percepcije korupcije odražava realno stanje stvari, ali i pokazuje da se u Bosni i Hercegovini u prošloj godini nije vidio nikakav pomak . Institucije vlasti su nezainteresirane da se bilo šta značajno promijeni u ovoj oblasti, iako su se deklarativno zalagali za to, na primjer u predizbornoj kampanji”, kazala je Ivana Korajlić iz Transparency international BiH.
Da u BiH nema političke volje da se korupcija suzbije, dovoljno govori podatak kako je Agencija za borbu protiv ove pojave osnovana isključivo, jer je to bio jedan od uslova za ukidanje viznog režima. Pet godina kasnije, Agencija ima samo rukovodstvo - direktora i dva zamjenika, a Pravilnik o radu još uvijek nije usvojen.
Srbija je i dalje zemlja sa visokom korupcijom, što pokazuje i njena 78.pozicija, pad za šest mjesta u odnosu na 2013.godinu. U društvu je sa Svazilendom, Sao Tome i Principe i Tunisom.
Nemanja Nenadić, iz Transparentnosti Srbija, na pitanje RSE - Da li u Srbiji postoji politička volja da se suzbije korupcija?, odgovara:
„Bilo bi nekorektno reći da se ne radi. Radi se nešto. Ali se ta politička volja ne demonstrira tamo gde joj je mesto, ili se makar ne demonstrira uvek. O tome naročito rečito govore primeri zakona koji su doneti ali nisu provedeni u delo. Poput Zakona o javnim preduzećima koji predviđa konkurs kao antikorupcijsku meru. A onda imate situaciju da ti konkursi nisu okončani ni godinu dana nakon raspisivanja. Negde nisu ni raspisani.“
Iako to nije bila tema ovog izveštaja, podaci relevantnih svetskih organizacija pokazuju da je korupcija u Srbiji najveća u pravosuđu, sektoru za izdavanje građevinskih i drugih dozvola, zdravstvu, policiji...
Ali, naglašava Vladimir Goati iz organizacije Transparentnost Srbija, ubedljivo najveća korupcija u Srbiji je u sferi političkih partija.
Miroslav Prokopijević iz Centra za slobodno tržište, kaže za RSE da se nazadovanje Srbije u borbi protiv korupcije može opisati činjenicom da se menjaju političari, ali ne i pravila igre.
“Jedan broj investitora ovde neće ni doći zato što izbegavaju visokokoruptne zemlje. Jer se zna da u takvim zemljama biznis ne može da se radi a da se ne daje mito. A ako to urade onda ih u njihovoj matičnoj zemlji kažnjavaju jednako kao da su podmićivali tamošnje službenike, dakle u Americi ili u Zapadnoj Evropi. Jedan broj njih ne dolazi zbog toga, a drugi zato što je izdatak za mito dosta veliki teret uz poslovne troškove. U suštini, na ovogodišnji izveštaj o Srbiji strani biznismeni će gledati u stilu da smo ostali tamo gde smo i bili", navodi Prokopijević.
Uprkos višegodišnjim insistiranjima EU koja očekuje konkretne rezultate u borbi protiv korupcije, naročito na visokom nivou, Crna Gora je, po izvještaju Transparency International, od prošle godine značajno nazadovala. Sa prošlogodišnjeg 67., pala je na 76.mjesto.
"Mito i tajne nagodbe ne samo da uzimaju resurse namijenjene najugroženijima - oni slabe pravdu i ekonomski razvoj i uništavaju povjerenje javnosti u Vladu i lidere", navodi se u izvještaju TI.
„Crna Gora nikad u posljednjih pet godina nije bila na lošijem mjestu po percepciji korupcije“, rekla je direktorka NVO MANS Vanja Ćalović, naglašavajući da su ključni razlozi za to politička korupcija i nedostatak presuda za korupciju, naročito za korupciju na visokom nivou, što je predmet sve snažnijih zahtjeva EU.
Funkcioner DPS-a Zoran Jelić je, komentarišući nazadovanje Crne Gore rekao da je bilo određenog zastoja u funkcionisanju institucija, ali da već naredne godine očekuje značajan napredak.
„Tek smo u drugoj polovini ove godine izabrali vrhovnog državnog tužioca, sudske i tužilačke organe i vjerovatno je to uticalo da nastane mali zastoj. Međutim, očekujemo da će se u narednom periodu uraditi sve ono što treba da se riješi od strane vrhovnog državnog tužioca, tužilačkih organa, Specijalnog tužilaštva i donošenjem novih zakona. Crna Gora će iduće godine napraviti značajan iskorak u borbi protiv korupcije i drugih pošasti koje opterećuju ovo društvo“, smatra Jelić.
Indeks percepcije korupcije u Hrvatskoj isti je kao i godinu ranije, pa Transparency International Hrvatska upozorava da borba protiv korupcije nije dovoljno jaka, jer se pomaci ne vide.
Predsjednik Ivo Josipović je komentirajući rezultate kazao da će ubuduće biti - samo bolji.
„Mi smo napravili ozbiljni pomak i sasvim sigurno će i u budućnosti biti puno onih koji su se ogriješili o zakon i koji će morati izići pred lice pravde. Ali, mi smo nepovratno promijenili naš odnos prema korupciji i upravo zato mislim da idemo sve više prema boljim mjestima na ljestvici nego što smo to bili nekada i nego što smo to danas.“
Novinarka tportala Helena Puljiz analizirala je 27 najzvučnijih korupcijskih suđenja posljednjih 12 godina, gdje su optuženici bili većinom političari, ali i nešto liječnika i sveučilišnih profesora.
„Od tih 27 slučajeva njih samo sedam završilo je pravomoćnim osuđujućim sudskim presudama. Pri tome ima i onih koji su odmah priznali krivnju i za milijunske štete, i na kraju gulili krumpire u pučkim kuhinjama i tako odradili kaznu.“
U zaključcima globalnog indexa percepcije korupcije Amnesty international ove godine navodi da "raširena korupcija u velikim ekonomija ne blokira samo osnovna ljudska prava za najsiromašnije, nego stvara probleme u upravljanju i čini zemlju nestabilnom. Brzorastuće ekonomije čije vlade odbijaju biti transparentne i koje tolerišu korupciju, stvaraju cijelu kulturu nekažnjavanja u kojoj korupcija cvjeta ".
Zato je važna uloga “čistih” zemalja gdje javni sektor nije korumpiran. One moraju učiniti sve da korupciju ne potiču na drugim mjestima, te da više pažnje posvete spriječavanju pranja novca, ne dozvoljavajući tajnim kompanijama da prikrivaju tragove.
Grupa za borbu protiv korupcije trenutno provodi kampanju razotkrivanja korumpiranih, pozivajući Evropsku uniju, Sjedinjene Države i G20 zemalja da slijede iskustvo Danske i stvore javne registre koji jasno otkrivaju tko zapravo upravlja, ili je stvarni vlasnik svake kompanije.
