Iako u najbližem susjedstvu postoji 42 kompanije koje su medju 500 najboljih u centralnoj Evropi, Crna Gora nema nijedno preduzeće koje zaslužuje da se pojavi na ovoj top listi.
Ugledna medjunarodna auditorska kuća Deloitte je sačinila listu od 500 najboljih firmi centralne Evrope. Kriterijum je bio prihod ostvaren od prodaje tokom prošle godine, ali na njoj nema nijednog crnogorskog preduzeća.
Balkansko okruženje sa svojom skorijom istorijom i opšti poslovni ambijent ovog puta ne mogu biti ni opravdanje ni utjeha jer se na ovoj top listi nalazi 42 kompanije iz najbližeg susjedstva, odnosno, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.
Za ovakav poražavajuć rezultat sigurno postoji više razloga. Medju njih, sasvim izvjesno spada Vladina ekonomska politika koja za četvrt vijeka nije rezultirala nijednim značajnijim industrijskim privrednim subjektom kao proizvodom državnih investicija. Vlada je, doduše, uvijek tvrdila da država ne treba da se bavi biznisom, ali je sama sebe negirala prodajući najbolje domaće preduzeće Crnogorski Telekom upravo državnoj firmi - Deutsche Telekom-u. Vlada se nije pridržavala tog principa ni kada je trebalo dijeliti stotine miliona eura vrijedne subvencije i brojne oproste dugova odabranim privatnim investitorima. S druge strane, ni takozvani "pobjednici tranzicije" koji su kroz privatizacioni proces prisvojili stotine miliona vrijednu državnu imovinu nijesu oporavljali i dalje razvijali privatizovana preduzeća, već su isključivo nastojali da kroz špekulativne poslove dodju do brze dobiti.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić, komentarišući izostanak crnogorskih preduzeća sa top 500 liste govori o kompanijama koje posluju, ali imaju potpuno pogrešnu vrijednosnu strukturu.
"Klasične kompanije na kraju ovog vijeka imale su vrijednosnu strukturu po kojoj je na prvom mjestu bio profit, na drugom profit, a na trećem - ljudski resursi. Sada je to obrnuto i najuspješnije svjetske kompanije u vrijednosnoj strukturi na prvo mjesto stavljaju ljude. Dakle, kompanije koje nijesu tako strukturirane, a crnogorske nijesu ni približno, sasvim sigurno ne mogu zabilježiti značajniji uspjeh. A, da ne govorimo o našoj prirodnoj sklonosti da stvorimo zaradu na brzinu, a da je sve što je vezano za duge rokove manje privlačno, skoro neprihvatljivo. Mi smo po mentalitetskoj strukturi na trenutno i nijesmo prilagodjeni dugoročnom, strateškom razmišljanju i planiranju."
Imamo kompanije koje mogu biti generator ekonomskog razvoja, ali je, pored poboljšanja uslova poslovanja, najvažnije podići kvalitet upravljanja, kaže predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore, Budimir Raičković.
"Činjenica da crnogorskih preduzeća nema medju top 500 centralnoevropskih kompanija rezultat je niza faktora. Nijesmo veliko tržište, a pitanje je i koliko smo privlačni za velika ulaganja. Svakako je veliko pitanje kvalitet menadžmenta, odnosno, upravljanja kompanijama i to bez obzira da li su u privatnom ili državnom vlasništvu. Ovo je još jedan pokazatelj da se u Crnoj Gori mora podizati i kvalitet upravljanja i uslovi poslovanja."
Centralna banka je ovih dana objavila spisak preduzeca kojima su, zbog neizmirenih dugova, blokirani računi. Na ovoj listi je skoro tri hiljade firmi sa evidencije, a tome treba dodati i nemali broj onih preduzeća koja takodje imaju velike dugove ali im povjerioci nijesu blokirali račun. Ovaj podatak govori o velikoj nelikvidnosti crnogorske privrede, a naročito brine podatak da je povećanje broja blokiranih firmi, sada već, skoro jednogodišnji trend.
"Tu je i veliki trgovinski deficit iz kog proizlazi i budžetski", kaže predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković koji naglašava da je neophodno ponovo razmisliti o strateškom pravcu razvoja Crne Gore.
"Mora se, izmedju ostalog, razmisliti i o reindustrijalizaciji, jer ako razvoj budemo bazirali isključivo na uslugama, uključujući i turizam, sigurno nijesmo na dobrom putu."
