Dostupni linkovi

Zašto sve više penzionera duguje državi


Dok se sa jedne strane već duže vreme u javnosti stvara utisak da su penzioneri teret države i onih koji rade, na drugoj ih ta ista država tako reći legalno potkrada kroz sasvim nelogične i vrlo očito nepravedne sisteme obračuna tih penzija.

Zbog toga se i događa da nakon što dobiju konačno rešenje o svojim penzonerskim primanjima, mnogi stariji sugrađani moraju državi vraćati novac, jer im način obračuna poslednje godine staža umanjuje ukupna primanja.

A kako se ponekad, zbog neažurnosti PIO fondova, na to konačno rešenje čeka i po više godina, dug ume i da se nagomila do čak višestrukog iznosa osnovne penzije.

Ako ste, recimo, u penziju otišli u februaru, prosek vaših primanja za tu poslednju godinu vašeg staža biće obračunat deljenjem te dve plate sa 12 meseci, čime se poslednji godišnji prosek vaših primanja umanjuje za šest puta.

Kako se definitivna visina penzionerskih primanja, sa uračunatom poslednjom godinom, određuje naknadnim rešenjem, mnogi bivaju neprijatno iznenađeni umanjenjem prvobitno izračunatog iznosa penzije i zahtevom da državi vrate izvesnu sumu novca.

Zbog čega se to dešava, može se nagađati. U PIO fondovima navode da je prosto to tako odredio zakon. A kako su penzioneri najlojalniji građani, retko ko od njih postavlja pitanje ovakvog načina obračuna njihovih penzija, a mnogi čak i ne znaju da je to razlog naknadnog umanjenja penzija.

Naši sagovornici su gotovo svi odreda potvrdili da su sa konačnim rešenjem dobili manji iznos nego što je to utvrđeno privremenim, a sume koje su morali vraćati su bile različite.

Oni kojima je PIO dovršio proces obračuna penzije uglavnom su vraćali po par hiljada dinara. Takav je slučaj Marine Palfi iz Subotice, bivšeg lekara, koja je sa poslednjim obračunom, nakon što je država u aprilu odredila prosek primanja, za oko godinu dana od svog odlaska u penziju državi postala dužna oko 3.500 dinara.

Gordana Milović, inženjer, otišla je pre više godina u penziju, ali je krajnje rešenje čekala gotovo dve godine, sa takođe izvesnim umanjenjem. Kako kaže, mislila je da je reč o nekoj grešci u obradi podataka.

Zanimljivu priču ima Mirko Stamatović iz Vršca, koji je u penziju otišao pre sedam godina, a konačno rešenje je prošle godine. U njemu je stajalo da državi mora vratiti 70.000 dinara. Srećom, kaže, bili su predusretljivi, pa su mu omogućili da novac vraća u ratama.

Dvostruko oštećen

Obračun penzije je, inače, određen članom 63. Zakona o penzijskom i invalidskomosiguranju, od 2006. godine. Sam sistem odnosno tehnologija tog obračuna deluje kao najkomplikovanija računska operacija, a kako je poslednjih godina sve prepušteno kompjuterskim programima, niko i ne ulaže žalbu na dobijene penzijske iznose.

Ipak, iako je sve piše u zakonu, ne znači i da je pravično, pogotovo ono što se može matematički dokazati. Tako se, recimo, može postaviti pitanje zašto je država građane uslovila da moraju imati više od 15 godina staža kako bi stekli pravo na penziju. Šta je sa onima koji su 14 godina uplaćivali u PIO fond, odnosno gde odlazi taj novac?

PIO fond je u biti akcionarska konstrukcija, i svaka uplata je akcijski kapital, a uplatioci bi morali imati pravo na svoj ulog bez obzira na njegovu visinu.

Milan Nenadić iz pokrajinskog penzionerskog saveza kaže da je već najavljena delimična izmena zakona o penzijama, ali tvrdi da se sve radi po Zakonu, zbog čega u udruženjima penzionera obično nemaju nikakvih primedbi ni predstavki.

„Već je najavljena izmena i dopuna penzijskog zakona, kako bi se doprinelo da se smannji broj tih privremenih rešenja, i broj preplata ili onoga što penzioneri treba da vraćaju kada dobiju to krajnje rešnje", navodi Nenadić.

Problem sa načinom obračuna „sumnjivih godina“ staža, to jest onih sa "rupom u podacima"se dodatno komplikuje kada se princip primenipri obračunu godina tokom kojih je radnik radio na određeno vreme, ili je dobio otkaz.

On je tu dvostruko oštećen, jer ne samo da nije imao zaradu tokom meseci nezaposlenosti, nego mu prosek tih zarada takođe umanjuje deljenjem primanja na 12 meseci - iako u staž ulaze samo meseci tokom kojih je zaposleni primao platu.

XS
SM
MD
LG