Petak, 19. septembar/rujan 2014, 05:46 CET
Aleksandar Vučić

Pančić: Vučićev paradoks kontrole

Ovo zapravo jeste dobar trenutak za Vučićevu vlast da „izvede“ Paradu ponosa ovog septembra, i tako stekne poene tamo gde joj trenutno najviše trebaju. Oni to mogu da izvedu po više nego prihvatljivoj ceni za sve, a za sebe naročito, piše kolumnista RSE Teofil Pančić Dalje/More

Kurspahić: „Bliznakinje“ iz spomenara

Iako evropski senzibilitet rijetko nalazi bilo šta romantično u betonsko-staklenim stospratnicama, njujorške „bliznakinje“ su vas na kraju posjete uz piće u restoranu „Prozor u svijet“ na 107. spratu podsjećale na jedinstvenost tog mjesta i doživljaja poetičnim upozorenjem ispisanim na zidu: „I ne dotičite zvijezde“ Dalje/More

Tomislav Karamarko

Šaškor: Lustracija sjećanja

Pozivajući se na općeevropska načela, zagovornici lustracije ''a la Karamarko'' zapravo žele na zakoniti način očistiti Hrvatsku od njezine partizanske prošlosti i zabraniti i samo sjećanje na partizanski antifašizam, piše u kolumni Ines Šaškor Dalje/More


Kurspahić: Kandidati, projekti, partnerstva

Jesu li desetorica kandidata za bošnjačko mjesto u Predsjedništvu BiH slika zabrinjavajućeg nejedinstva ili poželjne pluralizacije – i otvorenosti za nove ideje i ličnosti – na bosanskoj izbornoj sceni?
Dalje/More

Lucić: Filaret nikada neće biti Evrofilaret!

U "Stenogramima & kamenogramima" Predraga Lucića propoved vladike mileševskog Filareta Mićevića o idejnim skretanjima vrha Srpske pravoslavne crkve i srpske evrofilne vlasti
Dalje/More

Srbija, Evropa i gladac-jadac politika

Zgodna je ta slika, berlinska, s „postrojenim“ zapadnobalkanskim liderima koje nemačka kancelarka Angela Merkel poput stroge, ali dobronamerne učiteljice dovodi u red, ohrabruje ih i podstiče na „konstruktivne napore“
Dalje/More

Berlinski „novi list“

Njemačka, a ni ostali u Evropi ili Sjedinjenim Državama kojima je stalo do evropske budućnosti Zapadnog Balkana, nikome neće „zavrtati ruke“ za prihvatanje zajedničkih evropskih vrijednosti, ali će nastaviti da prate i potiču progres balkanskih zemalja na tom putu
Dalje/More

Kurspahić: Osuda bez „ali“

Iz ugla pozitivnih utisaka o dosadašnjem javnom angažmanu reisa Kavazovića, s izvjesnim razočarenejm sam čitao izjavu koju su novine prenijele kao njegov „odgovor Papinskom vijeću“
Dalje/More

Audio Goli otok spa & wellness luxury resort

Natječaj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Republike Hrvatske za prodaju atraktivne nekretnine po imenu Goli otok u izvedbi kolumniste RSE Predraga Lucića
Dalje/More

Da ne bude – nismo znali

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović titra emocijama na najprizemnijoj razini, onoj koja zaziva osvetu. A ovu poruku Ustavnog suda Hrvatske o referendumu o ćirilici je odlučila ne vidjeti
Dalje/More

Kurspahić: Tamo gdje prestaju snovi

O svjetskom prvenstvu – još jednom: Novozelandski sudija je, samo jednim previdom, prekinuo dječački fudbalski san. Tragično je što u ovom dobu tehnoloških čuda uopšte ne mora biti tako i odluke o tome ko će pobijediti ne moraju zavisiti od sudijske dobre ili loše volje ili ljudske greške
Dalje/More

Audio Lucić: Bevanda od nabujale Bosne

Raspjevani transkript razgovora između kriznih štabova na poplavljenim područjima i predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevande, zapisivao kolumnista RSE Predrag Lucić
Dalje/More

Kurspahić: Anatomija dvostrukog ubistva

Kako je priča o „ubistvu dva Bošnjaka“ doživjela bljutavu političku instrumentalizaciju i šta bi se sve iz toga moglo – kad bi se htjelo - naučiti, piše u kolumni Kemal Kurspahić
Dalje/More

Kurspahić: Korupcijska romansa

„Jaranska ekonomija“ – u kojoj se poslovi i ogroman novac dobijaju po ličnim i partijskim bliskostima s partijama i ličnostima na vlasti – obeshrabruje konkurenciju i strane investicije i tako osiromašuje državu i perspektive življenja u njoj
Dalje/More

Audio Lucić: Iz Beograd firmom Vučić

Tonski zapis iz autobusa kojim je kompletna Vlada Srbije otputovala u Niš, na svečanu sednicu povodom stogodišnjice početka Velikog rata. Zabilježio i opjevao kolumnista RSE Predrag Lucić
Dalje/More

Pančić: Premijer i problem sadržine u politici

I svaki put bi se dogodilo baš to što Vučić nije želeo, i svaki put bi Vučić nekako uspeo da zaboravi sopstveno obećanje, i da ostane u politici, ne zbog sebe, naravno, nego zbog svih nas, piše Teofil Pančić u novoj kolumni
Dalje/More

Majke traže decu, kosti traže skelet

Sanja Nikolić jedna je od devetoro biciklista koji su iz Beograda stigli u Potočare, gdje su prisustvovali sahrani posmrtnih ostataka u međuvremenu pronađenih žrtava genocida iz 1992.godine
Dalje/More

Kurspahić: Jezik bezosjećajnosti

Vijest kako se „srušio avion“ jednako je bezosjećajna kao i izvještavanje Tuđmanovih medija 1993. kako se „srušio" Stari most“ ili paljanske televizije 1992. kako je "u borbama" pogođeno sarajevsko porodilište“ iako je u njemu u sistematskom granatiranju ubijeno pet beba
Dalje/More

Dodik: Svako svoju kapu na čarapu!

Predsjednik Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata otkriva svoje adute za izbornu kampanju, koje je zapisao kolumnista Radija Slobodna Evropa u novoj kolumni Stenogrami & kamenogrami, Predrag Lucić
Dalje/More

Kurspahić: Bez vijesti – do oktobra

Zašto na naslovnoj strani najtiražnijeg bosanskohercegovačkog dnevnika nema ni riječi o događaju dana: donatorskoj konferenciji na kojoj je za saniranje posljedica majskih poplava prikupljeno 809,2 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu i 995,2 miliona za Srbiju
Dalje/More

Šaškor: Ćirilica na popravnom

Uzalud je u Saboru Milorad Pupovac pokušavao podsjetiti zastupnike što je ćirilica i što su manjinska prava Hrvatskoj, govoreći im i da su se na Gornji grad popeli Ćirilometodskom ulicom, da su najvažniji hrvatski javni dokumenti do XVI stoljeća pisani ćirilicom
Dalje/More

Multimedija Kurspahić: Žrtve istorije po narudžbi

Ono što, u pokušaju prikrivanja genocida, nisu mogli da urade bageri i teška mehanizacija neće, naravno, moći da urade ni dobro plaćeni pisci istorije po naudžbi. Svjetska spoznaja o genocidnoj prirodi zločina oko Srebrenice je konačna kao i smiraj žrtava koje se uz ovu godišnjicu pokopavaju
Dalje/More

Audio Lucić - I Nikolić i Vučić i Dačić: „I Evropa i Rusija!“

Zajedničko saopštenje o zajedničkim geostrateškim opredelenjima predsednika, premijera i ministra spoljnih poslova Srbije prenosi kolumnista RSE Predrag Lucić u novim Stenogramima & kamenogramima
Dalje/More
Više tekstova

Autori

Kemal Kurspahić
 

Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova “The Connection Newspapers”, osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik “Oslobođenja” u Sarajevu od 1988. do 1994.

Dobitnik brojnih nagrada za doprinos slobodi štampe i ljudskim pravima u svijetu, uključujući nagrade: Urednik godine u svijetu 1993. (World Press Review – New York); Nagrada za ljudska prava Bruno Kreisky 1993. (Kreisky Foundation – Be
č); Heroj borbe za slobodu štampe 2000. (IPI – Beč) i Busekova nagrada za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi 2003. godine (SEEMO – Beč).

List “Oslobođenje” je pod njegovim vodstvom dobio najviša priznanja u svjetskom novinarstvu, uključujući i priznanje List godine u svijetu 1992, Nagradu Andrej Sakharov za ljudska prava 1993. i Nagradu slobode u Skandinaviji 1993.


Kurspahić je bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu od 1994. do 1995. i viši naučni saradnik na američkom Institutu za mir od 1999. do 2000.

Autor je četiri knjige, od kojih su dvije štampane u Sjedinjenim Državama: “As Long As Sarajevo Exists” (Pamphleteer’s Press, 1997) i “Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace” (US Institute of Peace Press, 2003).

Njegovi komentari objavljivani su u najuglednijim listovima u SAD i Evropi, držao je predavanja na najprestižnijim univerzitetima i intervjuisan u programima radija i televizije.


Od 2001. do 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji prvo kao spokesman u Beču, a zatim kao predstavnik za karipski region sa sjedištem na Barbadosu agencije Ujedinjenih nacija za drogu i organizovani kriminal.
 

Ines Šaškor
 

Rođena u Splitu 1948., politologiju diplomirala u Zagrebu 1971.godine. Najprije radila u političkim organizacijama, potom na Televiziji Zagreb, u redakciji Kulture i u Informativnom programu. Bila zamjenica, pa odgovorna urednica Informativnog programa (1985-1990). Autorica i glavna urednica projekta „Izbori '90“, serije od 1.000 priloga i 40-tak emisija. Dala ostavku po dolasku HDZ-a na vlast. Bila 1.045 dana na neformalnoj „crnoj listi“ u matičnoj kući. Definitivno otišla na burzu rada 1993. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva Radija Slobodna Europa. Uredila oko 17.500 priloga iz Hrvatske i objavila blizu 1.000 vlastitih autorskih priloga. Objavljivala u novinama i časopisima.

Koautorica dvije knjige.

Sada umirovljena novinarka. Čita i piše, nastojeći zadržati veze sa svijetom ideja, prihvatila internet, ali joj je Gutenberg bliži. Kao rođena Splićanka, obožava operu, nogomet i tenis. Tim redom.
 

Teofil Pančić
 

Rođen je 1965. u Skoplju. Kolumnista je i kritičar nedeljnika “Vreme”, a od 1999. politički komentator Radija Slobodna Evropa.

Kritičke i analitičke tekstove objavljivao je u nizu listova i časopisa iz Srbije i sa ex-YU prostora (među kojima su “Naša Borba”, “Republika”, “Feral Tribune”, “Globus”, “Dani”, “Sarajevske sveske”, “Dnevnik”, “Nezavisni”, “Vojvodina”, “Pobjeda”, “Monitor” itd), kao i u publikacijama iz SAD, Rusije i više evropskih zemalja.

Objavio knjige: “Urbani Bušmani”, “Čuvari bengalske vatre”, “Na hartijskom zadatku”, “Osobeni znaci”, “Famoznih 400 kilometara” i “Karma koma”.
Živi u Zemunu i Novom Sadu.

Pored niza drugih priznanja, Pančić je u 2010. godini dobio nagradu "Dušan Bogavac" za etiku i hrabrost. U obrazloženju nagrade Nezavisno udruženje novinara Srbije ističe Pančićevo dosledno zastupanje progresivnih, demokratskih i anifašističkih stavova.
 

Predrag Lucić


Rođen je 1964. u Splitu, gdje i danas živi. Jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea, glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika. Pokrenuo je i uređivao Feralovu biblioteku. Od ljeta 2009. u riječkom Novom listu ispisuje dnevnu kolumnu pod naslovom Trafika.

Objavio Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti (u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, 1998.), pjesmaricu Haiku haiku jebem ti maiku (2003.), knjigu lirike Ljubavnici iz Verone (2007.), a od svojih je pjesama i tuđih programa za zaglupljivanje pučanstva sačinio čitanke Sun Tzu na prozorčiću (2009.) i Bezgaća povijesne zbiljnosti (2010.). Od 2007. zajedno s Dežulovićem nastupa u pjesničkom kabareu Melodije Bljeska i Oluje.

 

Najpopularnije

Nema sadržaja.