Utorak, 01. septembar/rujan 2015, 22:18 CET
Sonja Biserko

Audio Balkanci su i dalje siročići Evrope

Migrantska kriza nije nastala zbog broja, već zbog načina tretiranja. Ona zahteva ozbiljnije sagledavanje uzroka, jer samo tako mogu se naći trajnija rešenja, piše Sonja Biserko Dalje/More


Audio Niti hljeba, niti igara, samo 20-ogodišnja demagogija

'Ničiji' Muzej na 'ničijoj' zemlji je posljednja slobodna teritorija nečega što se zove BiH. Zemaljski muzej je slika države koju nije briga za naslijeđe ako ga ne može razvrstati u tri konstitutivna tora, piše aktivistica Ines Tanović
Dalje/More

Audio Ne brani nas više Vučiću, izgibosmo!

Sve je okrenuto naglavačke. Ipak, imam neki osjećaj da dobar dio današnje Banjaluke nije prihvatio ove kulturocidne nazive. Da ispod sloja nametnutog pansrpskog nacionalizma još tinja otpor, piše u dnevniku kulturolog Srđan Šušnica
Dalje/More

Audio Stidljivo o temi progona Srba na 20. godišnjicu 'Oluje'

Dovoljno je reći koliko se puta mijenjao Zakon o područjima od posebne državne skrbi da se vidi s kakvom se šikarom propisa suočavaju oni koji pokušaju doći do onoga na što imaju pravo - piše publicist Srđan Dvornik
Dalje/More

Audio Zlo je cirkon u kvarnoj šestici

Svi mi se sprdaju kako sam opsjednut baštom. Da nevolja bude veća, taj je posao vrlo trendi, pun je svijet nesretnika koji žvaću zemlju i gaje gusjenice da bi se osjećali ideološki čisti u svojoj bijedi - piše, između ostalog, u dnevniku pisac i kolumnista Brano Mandić
Dalje/More

Što je Rijeci Split, i obratno

Knjižarski lanci propadaju, knjižare se gase svakog tjedna, ali ovaj kulturni feral u Opatiji još bi mogao dugo 'svitlit', zahvaljujući energiji čak 60 umjetnika te 15 pridruženih izdavača - piše u dnevniku Dragan Ogurlić, direktor i urednik Izdavačke kuće Adamić iz Rijeke
Dalje/More

Audio Ne rešavaju se problemi podizanjem ograda

Paradoks koji živimo u Srbiji u kojoj važi ono Geringovo "Kad čujem reč kultura, hvatam se za pištolj" - ne može na prste obe ruke da stane broj akademija koje proizvode likovne umetnike, piše u dnevniku slikarka i profesorka Jelena Trpković
Dalje/More

Audio Negatorima genocida: Vi najbolje znate šta ste uradili

Šta više govoriti. Rekli smo sve, i ja i majke, i svi mi. Najviše me je strah od pomisli da ćemo morati da govorimo, da ponavljamo dok god budemo živi, piše u dnevniku Hasan Nuhanović koji je preživio genocid u Srebrenici
Dalje/More

Audio Dešavanja u Grčkoj poprimaju antičke obrise

Situacija u Grčkoj - tragedija se crta sama od sebe, akteri su oholi, zavjere u toku, božanstva neumoljiva i sujetna, proročice zagonetne, hor podijeljen, vrijeme na izmaku, oluja traje. Čeka se završni čin - piše u dnevniku Neven Staničić, producent sa trenutnom adresom u Tivtu
Dalje/More

Audio Pritisak na novinare postao trend

Oni koji bi najradije 'prozor u svijet zatvorili novinama' očito su se prevarili ne računajući na to da će Hrvatsko novinarsko društvo (HND) nastaviti raditi svoj posao, piše u dnevniku Saša Leković, novinar i predsjednik HND-a
Dalje/More

Audio Seferi: Šta možemo naučiti od migranata

Nemam pojma zašto, ali pošto sam bio izbeglica kapiram te ljude koji su sada niko i ništa. Ti ljudi će uspeti, jer veruju da je vreme za promene, ma koliko god to vremena bude zahtevalo. Možda i to nije loš početak, piše u Dnevniku novinar Idro Seferi
Dalje/More

Audio Dnevnik Alme Mašić: Mladima u amanet svađe i prepucavanja

"Idemo Alma, sutra je novi dan" moto je dnevnika Alme Mašić, direktorice Inicijative mladih za ljudska prava u Sarajevu, u kojem se može pronaći i tuga, ponos, hrabrost, ali i odlučnost da Sarajevo bude grad čista obraza
Dalje/More

Multimedija Gradovi će poželjet' monumenata, ali njih više biti neće

Ovih dana klima je čudna, proljećni period sa tendencijom prelaska na ljeto zna biti prilično izvitoperen. A možda je priroda odraz nas samih. Naše ogledalo koje nas vjerno prikazuje, piše u Dnevniku Boris Musić, producent, kompozitor i prevodilac iz Podgorice
Dalje/More

Audio Od kampa do kampa

Protekle sedmice sam bio na tri pogreba, a dva od njih su bili pogrebi novinara iz moje generacije. Bez obzira na dijagnozu smrti, pravi razlog je stres. U Makedoniji vlada takav haos da se nema vremena ni za nostalgiju - piše u dnevniku novinar Zvezdan Georgijevski
Dalje/More

Audio Sva lica makedonskih protesta

Pogodilo me je to što sam vidjela nadu u očima demonstranata, veliku nadu, i to me je rastužilo. Jednostavno nisam mogla odbaciti pomisao da ti ljudi ne smiju biti još jednom razočarani, piše u dnevniku aktivistica iz Makedonije Biljana Ginova
Dalje/More

Audio Dnevnik Staše Zajović: Vreme je za antifašističku solidarnost

Srećom, antifašistička solidarnost nije puka fraza već se aktivno i dosledno neguje u oazama civilnog društva, piše u Dnevniku Staša Zajović, jedna od osnivačica nevladine antiratne organizacije „Žene u crnom“
Dalje/More

Iscrpljujuća borba protiv neznanja i primitivizma

Za medije ovo je teška godina. Ti isti političari koji su novinare vrijeđali i ponižavali, pojurili su da im prvi čestitaju Dan slobode medija. Licemjerno! - piše u dnevniku Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke
Dalje/More

Audio Dužnost čoveka je dati deo sebe drugome

Moj život od septembra prošle godine u najvećoj meri se pretvorio u putovanja. Lepo je otkrivati nova mesta i upoznavati ljude, ali je podjednako i zamorno - piše u dnevniku Vuk Ršumović, redatelj nagrađenog filma 'Ničije dete' baziranog na istinitoj priči
Dalje/More

Audio Otkud taj osjećaj rahatluka?

Na početku 1975. bio sam ubijeđen u nekoliko stvari: kako ću na vrijeme napustiti novinarstvo, kako nikad neću saditi papriku ili luk jer je vrtlarstvo najdosadnija stvar i kako ću do Olimpijade položiti vozački. Ništa od toga nisam ostvario - i nije mi žao, piše u dnevniku novinar Emir Habul
Dalje/More
Arhiva tekstova

Urednik Dnevnika je Mirjana Rakela.

 

Rubrika Dnevnik nastala je kao pokušaj da se pred mikrofon na jedan neobičan način dovedu ljudi raznih profesija, sa raznih prostora, pa i raznih političkih uvjerenja. Svaki autor je pisao o tjednu na jedan formalan način, u formi između osobnog i javnog.

 

Prvi Dnevnik je napisao i pročitao Stjepan Mesić, od 14. do 30. lipnja (juna) 1995. godine. Tada je bio u opoziciji i predsjednik Hrvatskih nezavisnih demokrata.

 

Kao opozicionari, Dnevnike su pisali ubijeni srpski premijer Zoran Đinđić i pokojni Ivica Račan, lider SDP Hrvatske i bivši hrvatski predsjednik vlade.

 

Dnevnike su za Radio Slobodna Evropa vodili ugledni književnici, novinari, glumci, filmski, kazališni redatelji, svećenici, odvjetnici, sveučilišni profesori, aktivisti za ljudska prava, članovi nevladinih organizacija...

 

Prvih pet dnevničkih godina sabrani su u knjizi Dnevnika u izdanju Obzora iz Međugorja.