Srijeda, 19. juni/lipanj 2013, 01:25 CET
Šejla Šehabović i Tomislav Marković

Koji su pisci preživeli raspad Jugoslavije?

U Mostu RSE pisci Šejla Šehabović i Tomislav Marković razgovarali su o tome da li postoji regionalni kulturni prostor, o povezivanju mladih umetnika i koliko je nacionalistički diskurs prisutan u literaturi regiona. Dalje


Preti li asimilacija Srbima u Hrvatskoj i Hrvatima u Srbiji

Tema najnovijeg Mosta bila je položaj Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. Sagovornici su bili Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj, i Petar Kuntić, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Srbiji.
Dalje

Prijeti li BiH da jedina na Balkanu ostane izvan EU

Šaćir Filandra i Đorđe Vuković u Mostu RSE razgovarali o tome zašto u BiH dominira ista retorika kao devedesetih i postoje li, makar u naznakama, snage koje bi je mogle izvući iz permanentne blokade i otvoriti joj put ka EU.
Dalje

Da li je Crkva zaratila sa Dačićem i Vučićem

Jovan Bajford i Miljenko Dereta razgovarali su u Mostu RSE o sukobu koji je povodom Kosova izbio između Srpske pravoslavne crkve i čelnika Srbije.
Dalje

Da li je Beograd otpisao Dodika?

U najnovijem Mostu RSE razgovaralo se o promenama u politici Srbije prema susedima. Sagovornici su bili Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, i Vehid Šehić, predsednik Foruma građana Tuzle.
Dalje

Da li je odzvonilo nacionalizmu u Srbiji

Vladimir Milutinović i Stefan Aleksić u Mostu RSE polemisali su o tome da li su danas nacionalisti toliko slabi da ne mogu da ugroze evropski put Srbije, kao i zašto Dačić, Vučić i Nikolić nisu javno objavili prekid sa svojim političkom prošlošću.
Dalje

Zašto papa ne može u Srbiju

Drago Pilsel i Mirko Đorđević u Mostu RSE traže odgovor na pitanje zašto nije došlo do zbližavanja katoličke i pravoslavne crkve povodom proslave velikog hrišćanskog jubileja - 1700. godišnjice Milanskog edikta.
Dalje

Zašto se trese Vojvodina

Aleksandra Jerkov i Igor Mirović razgovarali su u Mostu RSE da li u Deklaraciji o zaštiti ustavnih prava Vojvodine ima separatističkih elemanata, zašto Srpskoj naprednoj stranci smeta formulacija iz deklaracije da je Vojvodina ušla u sastav Srbije voljom njenih građana.
Dalje

Da li je Srbija Briselskim sporazumom indirektno priznala Kosovo

U Mostu RSE Vladimir Todorić i Ilir Deda su razgovorali o detaljima sporazuma između Beograda i Prištine: ko njime dobija više, da li uvodi konačnu etničku podelu i da li će biti ukinute paralelne strukture na Severu.
Dalje

Zašto Brisel i Vašington ne izvlače Bosnu iz slijepe ulice

Ivo Banac i Nerzuk Ćurak u Mostu RSE razgovarali su, između ostalog, o tome da li je Bosna i Hercegovina bez odlučnije intervencije međunarodne zajednice osuđena na permanentnu krizu.
Dalje

Postoji li latentni sukob između Vučića i Nikolića

U najnovijem Mostu RSE politikolozi Vladimir Goati i Slaviša Orlović razgovarali su o tome da li postoji latentni sukob između dva najmoćnija čoveka u Srbiji - Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića.
Dalje

Zašto religije ne mire zavađene balkanske narode

Zašto se u regiji veliki broj ljudi okrenuo veri i zašto se verski službenici više bave politikom nego socijalnim položajem vernika - u Mostu RSE razgovarali Milan Vukomanović i Dino Abazović.
Dalje

Da li je Haški tribunal izgubio kredibilitet?

U najnovijem Mostu RSE istoričari iz Beograda i Zagreba, Dubravka Stojanović i Tvrtko Jakovina, razgovarali se o tome kakve su posledice oslobađajućih presuda Momčilu Perišiću i Anti Gotovini po ugled Haškog tribunala.
Dalje

Zašto Dačić i Vučić mogu ono što nije mogao Tadić

Žarko Puhovski i Žarko Korać u Mostu RSE razgovarali su o tome da li je tačna tvrdnja da desnica moze više učiniti za ulazak postjugoslovenskih država u EU nego centar i levica.
Dalje

Audio fotogalerija Zašto nisu otkriveni nalogodavci Đinđićevog ubistva

U Mostu RSE razgovaralo se o tome zašto nisu otkriveni motivi ubistva premijera Srbije. Sagovornici su Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava i Vladimir Gligorov, profesor na Bečkom univerzitetu.
Dalje
Arhiva

Most Radija Slobodna Evropa se emituje nedjeljom u 18 sati.

 

Povodom dijaloga o Mostaru javio nam se Milan Jovičić, bivši predsjednik Gradskog vijeća Mostara, koji ističe da "u Mostaru postoje i Srbi, kao treći konstitutivni narod, koji čini statički tronožac, bez kojeg bi Mostar propao". Poslao nam je i tekst u kome daje svoje viđenje sadašnjeg trenutka Mostara. Možete pročitati ovdje.

O autoru

Omer Karabeg je dobitnik nagrade "Dr Erhard Busek" za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi za 2010., koju dodjeljuje Medijska organizacija Jugoistočne Evrope (South East Europe Media Organisation - SEEMO).

"Međunarodni žiri od 11 članova odlučio je da dobitnik nagrade bude novinar i urednik Omer Karabeg u znak priznanja za njegov izvanredan doprinos boljoj komunikaciji, razmjeni mišljenja i saradnji u jugoistočnoj Evropi, posebno u regionu zapadnog Balkana. Svoju odluku žiri je zasnovao na moralnim vrednostima i ličnoj posvećenosti koji odlikuju rad Omera Karabega," stoji u obrazloženju odluke SEEMO-a.

SEEMO okuplja urednike, direktore i vodeće novinare iz Jugoistočne i Srednje Evrope i pridruženi je član Međunarodnog novinarskog instituta.

O emisiji

Most je pokrenut 1994. godine u jeku rata, kada su bile pokidane sve veze među ljudima na prostoru bivše Jugoslavije. Cilj je bio da se provjeri da li se i pored rata i pored ubitačne propagande koja je širila mržnju, i pored satanizacije svega što nije naša nacija, naša vjera, naše pleme, može voditi dijalog. Pokazalo se da se može razgovarati čak i o najosjetljivijim temama o kojima nije postojao ni minimum saglasnosti i da na prostoru bivše Jugoslavije ima mnogo ljudi koji su spremni na dijalog.
 
Most na izvjestan način predstavlja svjedočanstvo o tome da su dijalog i tolerancija bili mogućni i u najtežim ratnim vremenima, kao i da mržnja i ksenofobija nisu prirodno stanje na ovim prostorima, kao što su tvrdili ideolozi rata. U Mostu se vodio dijalog o posljedicima raspada bivše Jugoslavije, o sudbini Bosne i Hercegovine i Kosova, o prilikama u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji, o sličnostima i razlikama između država regiona, o mogućnosti uspostavljanja ratom pokidanih veza.
 
Do sada je u dijalozima učestovalo preko 1000 ličnosti sa područja bivše Jugoslavije. To su bili opozicioni lideri, predstavnici vlasti, publicisti, pisci, glumci, sveštenici, naučni radnici. Moglo bi se reći da je kroz Most prošao najveći broj ličnosti koje su nešto značile i danas znače u regionu Zapadnog Balkana. Dijalozi, koji su vođeni u Mostu, publikovani su u dvije knjige. Prvih sto dijaloga, nastalih u toku rata, objavljeni su 1998. godine pod naslovom “Most Dijaloga, razgovori ratu usprkos”.
 
Druga knjiga Mostova objavljena 2000. godine nosila je naslov “Dijalog na buretu baruta” i sadržavala je 50 srpsko-albanskih dijaloga vođenih u periodu 1994.-2000. godine. Knjiga je objavljena na srpskom i na albanskom jeziku. Omer Karabeg dobio je za Most nagradu Jug Grizelj - jedno od najznačajnijih priznanja u Srbiji za nezavisno novinarstvo.

Od nastanka Mosta 1994. godine tekstove dijaloga prenosili su mnogi dnevnici i nedeljnici u regionu: u Bosni i Hercegovini Oslobođenje, Dani i Svijet, u Srbiji Danas i Vreme, u Crnoj Gori Vijesti i Monitor, na Kosovu Koha Ditore, u Hrvatskoj Zarez, Novi list i Večernji list, i u Makedoniji Nova Makedonija i Puls.

-- Omer Karabeg

Nagrada Jug Grizelj 2000. godine

 "Most je novinarski podvig i dragocena investicija u budućnost. Omer Karabeg je tu visokokonfliktnu materiju vodio profesionalno, taktično i objektivno, uvek sa stanovišta nekoga ko miri a ne zavađa, nekoga ko traži tačku spajanja i nudi šansu za civilizovan i argumentovan dijalog u vremenima isključivosti, mržnje i manipulacije."