Načelnik štaba Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) upozorio je da će biti odgovora na napad Irana velikih razmjera.
Izraelski ratni kabinet održao je u ponedjeljak svoj treći sastanak u 48 sati, nakon čega su mediji objavili da je cilj Izraela nauditi Iranu bez izazivanja sveopšteg rata.
U izvještajima se takođe navodi da Izrael želi krenuti u akciju protiv Irana u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama, iako je Amerika rekla da neće biti uključena u kontraofanzivu na Iran.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da je SAD proveo proteklih 36 sati "koordinišući diplomatski odgovor kako bi pokušao spriječiti eskalaciju".
I zamjenik iračkog premijera Muhamad Ali Tamim pozvao je "sve strane" na "samoobuzdavanje" i "poštovanje pravila i međunarodnih normi koje postavljamo".
Istovremeno, Njemačka, Francuska i Belgija pozvale su svoje iranske ambasadore na razgovore.
Svjetske sile pozvale su na uzdržanost nakon što je Iran u subotu lansirao više od 300 dronova i projektila na Izrael.
Prvi direktan napad Irana na Izrael, iz odmazde za napad u Damasku ranije ovog mjeseca u kojem je ubijeno sedam pripadnika iranske Revolucionarne garde uključujući dva generala, uslijedio je poslije višemjesečnog nasilja širom regiona u kojem su učestvovali iranske proksi grupe koje navode da pružaju podršku Palestincima u Pojasu Gaze.
"Čak i dok smo bili pod napadom Irana, ni na trenutak nismo izgubili iz vida našu kritičnu misiju u Gazi da spasimo naše taoce iz ruku iranskog proksija Hamasa", rekao je kasno u nedjelju portparol izraelske vojske, Daniel Hagari.
Izraelska vojska je poručila da je iranski napad na Izrael neće odvratiti od rat u Pojasu Gaze.
Radikalni palestinski pokret Hamas, kojeg SAD i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom, saopštio je u ponedjeljak da je tokom noći Izrael izveo desetine vazdušnih napada na Pojas Gaze.
Dok se posrednici nadaju dogovoru za zaustavljanje borbi, izazvanih Hamasovim napadom 7. oktobra na jug Izraela, rastu strahovi zbog izraelskih planova za slanje trupa u Rafahu, grad na krajnjem jugu u koji se sklonila većina od 2,4 miliona stanovnika Pojasa Gaze.
"Hamas i dalje drži naše taoce u Gazi", rekao je Hagari.
Izrael navodi da su u zarobljeništvu palestinskih ekstremista još otprilike 130 ljudi, mada se pretpostavlja da su 34 taoca umrla otkad je Hamas u napadu 7. oktobra oteo 253 čovjeka.
"Imamo i taoce u Rafahu i učinit ćemo sve što možemo da ih vratimo kući", rekao je portparol vojske.
Vojska je saopštila da "poziva otprilike dvije rezervne brigade za operativne aktivnosti na frontu u Gazi", otprilike nedjelju dana poslije povlačenja većine kopnenih trupa sa teritorije.
Kancelarija za medije vlade Hamasa saopštila je da su izraelski avioni izveli "desetine" napada tokom noći na centralni dio Pojasa Gaze.
Savjet bezbjednosti UN-a je nakon iranskog napada u nedjelju održao hitan sastanak, na kojem je Izrael tražio nove sankcije Teheranu, dok je generalni sekretar Antonio Guterres upozorio da je region "na ivici" rata.
"Ni region ni svijet ne mogu sebi priuštiti još ratova", rekao je šef UN-a.
Iranski izaslanik pri UN-u Amir Saeid Iravani insistirao je da Iran koristi svoje "inherentno pravo na samoodbranu" kako bi odgovorila na napad 1. aprila na konzularnu zgradu u Damasku, koji se uveliko pripisuje Izraelu.
On je insistirao da Iran "ne traži eskalaciju ili rat".
Lideri G7 takođe su osudili iranski napad i pozvali na "uzdržanost" svih strana, napisao je predsjednik Evropskog savjeta Charles Michele na mreži X.
Američki predsjednik Joe Biden je poslije napada ponovo potvrdio "gvozdenu" podršku Washingtona Izraelu, ali je visoki američki zvaničnik rekao da je predsjednik rekao i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da SAD neće ponuditi vojnu podršku za napad na Iran.
Nakon napada Hamasa 7. oktobra u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1.200 ljudi, u ofanzivi Izraela na Pojas Gaze, prema zdravstvenim vlastima u Gazi pod kontrolom Hamasa, ubijeno je najmanje 33.720 ljudi.
