Dostupni linkovi

Srbija: Stari izazovi u Novoj godini


Stari zadaci i u novoj godini, ilustrativna fotografija
Stari zadaci i u novoj godini, ilustrativna fotografija

Regionalna stabilnost, dijalog sa Prištinom, izmene Ustava i usvajanje medijske strategije – glavni su izazovi Srbije u 2019. godini – procena je nekolicine najviših državnih zvaničnika data neposredno uoči novogodišnjih praznika.

Prethodnu godinu Srbija je okončala u stanju blokiranog dijaloga sa Kosovom, time i bez uverljivih izgleda za skoro usvajanje pravnoobavezujućeg sporazuma dve strane o normalizaciji odnosa, što je uslov evrointegracijskih procesa.

"Ključni element evrointegracija jeste situacija u vezi sa Kosovom što je alfa i omega puta Srbije ka Evropskoj uniji", ukazuje u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dragiša Mijačić iz nevladinog Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji.

"Prošla, 2018. godina je propala u smislu dijaloga. Nije napravljen nikakav značajniji pomak. Makar što se tiče formalnih razgovora Beograda i Prištine – onoga što se vodilo u Briselu", ukazuje Mijačić.

Naš sagovornik međutim podcrtava da je uveren da su se razgovori vodili i još uvek vode neformalno – što argumentuje nedavnim pismom koje je američki predsednik Donald Tramp poslao glavnim pregovaračima u procesu Hašimu Tačiju i Aleksandru Vučiću, predsednicima Kosova i Srbije, u kome ih je pozvao u Belu kuću da proslave postizanje konačnog dogovora.

Dani Vašingtona na Balkanu

"Verujem da smo sve bliži situaciji da će do rešenja doći van Brisela s tim da će Brisel morati da se složi sa takvim jednim rešenjem. Svakako, krajnji sporazum će morati da potpišu Vučić i Tači. Da li će to biti u Beloj kući ili u Briselu – ostaje da se vidi. Međutim, Amerikanci su veoma zainteresovani da dođe do nekakvog sporazuma i da su jako aktivni na diplomatskom planu da se do njega dođe", smatra Mijačić.

Odnose dve strane su protekloj godini između ostalog opteretile zabrane učešća kosovskih sportista na međunarodnim takmičenjima u Srbiji, hapšenje Marka Đurića, čelnika Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije zbog nelegalnog ulaska na sever Kosova, blokada kosovskog članstva u Međunarodnoj policijskoj organizaciji (Interpol), uvođenje carina kosovskih vlasti na proizvode koje Kosovo uvozi iz Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga u Vojsku Kosova.

"Nedostaju i adekvatne reforme u drugim delovima – naročito u poglavljima 23 i 24 (koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala prim.nov.) gde se kasni sa primenom Akcionog plana, promenom Ustava i svemu ostalom što se traži u ta dva poglavlja. I to se kasni duži vremenski period – imajući u vidu da je trebalo izaći sa promenama Ustava pre godinu dana, a mi nismo ni blizu kraja tog procesa", smatra Mijačić.

Takvo stanje stvari Srbiju je umalo koštalo blokade otvaranja pregovaračkih poglavlja u decembru jer, prema dokumentu Evropske komisije u koji je RSE imao uvid, nije ostvarila opipljiv napredak u reformi u pravosuđa, borbi protiv korupcije, procesuiranju i suzbijanju glorifikacije ratnih zločina i zaštite slobode medija.

Međutim, države članice Evropske komisije su Srbiji dale zeleno svetlo, a diplomatski izvori tada (5. decembra) su potvrdili za RSE da je do promene stava došlo nakon zaoštravanja klime na relaciji Priština-Beograd, odnosno da su neke zemlje EU smatrale da bi otvaranje novih poglavlja moglo služiti kao "moralna kompenzacija za ‘udarac’ koji je Srbija zadobila kosovskim tarifama”.

Posebna stavka je pregovaračko poglavlje 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku.

Srbija više od četiri godine čeka na izveštaj o skriningu (pregledu usklađenosti zakonodavstva Srbije sa pravnim tekovinama Evropske unije u konkretnoj oblasti prim. aut.) koji blokira nekoliko država članica, među njima, mahom zbog odnosa prema Rusiji, i Litvanija i druge baltičke zemlje.

"Ono što je trenutno sporno je lojalnost Moskvi, lojalnost Rusiji – pogotovo u uslovima ukrajinske krize. Svakako da će ta kriza koju trenutno zapad, Sjedinjene Države i Evropska unija imaju sa Rusijom određivati koliko će se od Srbije očekivati da se pridruži – odnosno ne bude lolajna Rusiji", smatra Boris Varga politkolog i dugododišnji izveštač sa prostora bivšeg Sovjetskog Saveza.

Ruski reprezent u regionu

"Na neki način Srbija postaje reprezenter spoljnopolitičke orijentacije Rusije. Promoter vojne neutralnosti i protivljenja ulaska bivših socijalističkih država u NATO. To smo videli za vreme makedonske krize. Sve do predsednika Vučića državni vrh je veoma aktivno učestvovao u takvim kampanjama. Znači faktički, vi radite protiv interesa zajednice u koju želite da uđete", ukazuje Boris Varga u razgovoru za RSE.

Podsetimo ruski predsednik Vladimir Putin posetiće Srbiju, kako je najavljeno, polovinom januara.

Vlasti u Srbiji često su na meti kritičara iz dela nevladinog sektora i javnosti da guši građanske, medijske i druge slobode. Arbitrarnost u odlukama omogućava im način vladanja u kome prokazuju kritički orijentisane neistomišljenike, ali i – u najvećem delu 2018. godine jalov otpor opozicije.

Međutim, ukazuje Boban Stojanović, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka u Beogradu, vidljivi su neki novi signali na političkoj sceni Srbije.

"Mislim da su se odnosi poprilično promenili u odnosu na početak 2018. ili 2017. godine. Prevashodno mislim tu na okupljanje dela opozicije u blok Savez za Srbiju i sa druge strane na proteste koji su počeli u decembru 2018. godine. Mislim da će to umnogome da odredi kako će izgledati politička scena 2019. godine", kaže za naš program Stojanović.

Ocenjuje i da izbori, koje predsednik Srbije učestalo pominje, nisu samo prazna priča.

"Verujem negde da je tema vanrednih parlamentarnih izbora apsolutno na stolu. Mislim da je bila aktuelna i pre protesta i da je potrebna, pre svega, zbog priče o Kosovu. Potrebe Aleksandra Vučića da dobije nove četiri godine kako bi ušao u tu fazu rešavanja kosovskog problema. Međutim, sada pre svega ovi protesti su negde dodatno zakomplikovali situaciju i to je stvar o kojoj će Vučić razmišljati kada bude donosio odluku da li se ide ili ne na izbore", smatra Boban Stojanović.

Četvrti protest 'Stop krvavim košuljama'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Čekajući povišice

U kontekstu mogućih izbora deo stručne javnosti tumači obećanja i najave Aleksandra Vučića o povećanju plata i penzija u 2019. godini – bez preciziranja tačnog roka.

Obećanja su data nakon ukidanja Zakona o privremenom umanjenju penzija i vraćanja dela mesečnih zarada najstarijim građanima – što je učinjeno nakon sugestije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

"To je veliki rizik – povećanje plata posle povećanja penzija. I njega treba posmatrati ne kao neku velikodušnost vlasti nego kao, ako do toga uopšte dođe, odlagaće se koliko bude moralo. Biće u funkciji eventualnih prevremenih izbora. Naravno kada se nalazite pred izborima koje očekujete da dobijete ne može se voditi neka racionalna politika štednje", ukazuje Miroslav Prokopijević naučni savetnik Instituta za ekonomske studije.

On podseća i na prioritete koje je, u dijalogu sa MMF-om, Srbija sama odredila – strukturne reforme (promene institucionalnog i regulatornog okvira poslovanja preduzeća i pojedinaca) kao i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru - oblasti u kojoj, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), radi 605.652 ljudi.

Reč je ovde o garantima fiskalne stabilnosti koji su godinama u fokusu dijaloga Srbije i MMF-a bez opipljivijih potvrda da je bilo pomaka u njihovom ostvarivanju. Mogu dakako zamagliti pogled ka aktuelnim tendencijama u međunarodnim ekonomskim odnosima – koje ukazuju da mogućnosti izbijanja nove globalne finansijske krize.

Đorđe Đukić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta, ukazuje tu na gubitke na globalnim berzama, trgovinski rat Sjedinjenih Država i Kine (suspendovan u trajanju od devedeset dana), neizvesnosti koje sa sobom donosi izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije, a sve to deset godina od prethodne Velike recesije koja je započela 2008/2009. godine.

To bi se, smatra Đukić, negativno odrazilo na očekivani privredni rast u Srbiji.

"Najavljeni znaci ozbiljnog usporavanja Evrozone ukazuju da je to potencijalni rizik da Srbija iako je krenula u stopu visoke stope rasta Bruto društvenog proizvoda (BDP) bude suočena sa tom činjenicom. I nije čudo što je predsednik u jednom od svojih istupa najavio predsednici Vlade i ministru finansija da se što pre razdužuju. On kao pravnik iz ekonomskih krugova može da čuje da su se nad svetskom privredom nadvili crni oblaci", ukazuje Đukić.

Pre tačno deset godina kada je ekonomska kriza uzdrmala svet u Srbiji se na udaru prvo našla domaća valuta – dinar. Nakon toga građani su iz banaka povlačili štednju – dok su tadašnje vlasti pred građane iznosile tvrdnje, u koje su i same sumnjale, da je kriza šansa koju treba iskoristiti. Usledila je recesija, pad zaposlenosti i investicija, rast javnog duga - čije posledice građani Srbije osećaju i deceniju kasnije.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG