Piše: Steve Gutterman
Nakon nekoliko sati šutnje poslije iranskog napada raketama i bespilotnim letjelicama na Izrael, Rusija je objavila svoju prvu službenu reakciju: Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je, kako se navodi, "ekstremnu zabrinutost" Moskve zbog "posljednje opasne eskalacije u regiji".
Možda ima istine u toj izjavi, jer analitičari kažu da potpuni rat na Bliskom istoku ne bi bio u interesu vlade predsjednika Vladimira Putina. Zasad se, međutim, čini vjerovatnijim da je Kremlj oduševljen razvojem događaja koji bi Putinu mogao ići na ruku na nekoliko načina, od kojih je većina direktno povezana s ruskim ratom protiv Ukrajine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Ulazak Bliskog istoka u neistraženu teritoriju (osim potpunog rata) najbolje je što se Putinu sada može desiti", napisala je na platformi X Hanna Notte, viša saradnica Programa za Evropu, Rusiju i Euroaziju pri vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.
Evo i zašto.
Kao prvo, skreće pažnju s rata u Ukrajini u ključnom trenutku kada se Kijev suočava s velikim izazovima na prvoj liniji fronta, koji bi se mogli pogoršati u predstojećim sedmicama i mjesecima, a Rusija ponovnom žestinom udara po energetskoj infrastrukturi zemlje i bombarduje gradove uključujući Harkiv i Odesu.
Izbijanje izraelskog rata protiv Hamasa, koji su Sjedinjene Države i Evropska unija označili terorističkom organizacijom u oktobru, već je zakomplikovalo globalnu percepciju rata u Ukrajini i zbunilo napore Zapada da podrži njenu odbranu od ruske invazije.
Novo rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku, prvi put da je Iran otvoreno i direktno napao najvećeg neprijatelja Izrael, ili obrnuto, moglo bi pogoršati taj problem za Kijev.
'Prilika za izazov'
Za Kremlj, potencijalne koristi koje će dobiti od iranskog napada na Izrael su široke i prilično specifične. U više od dvije godine otkako je pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu, Kremlj je tamošnji rat sve više prikazivao kao dio šire konfrontacije u kojoj, kako tvrdi, Rusija brani sebe i ostatak svijeta od Zapada, posebno Sjedinjenih Država.
U tom kontekstu, iranski napad na Izrael mogao bi igrati u propagandi Kremlja, dajući Rusiji novi materijal koji može koristiti da svoj narativ o ratu u Ukrajini i njenom obračunu sa Zapadom.
"Postoji određena percepcija među državama osovine - Rusijom, Iranom, Sjevernom Korejom i Kinom - da je Zapad oslabio. I da američki stavovi i politika više ne mogu garantovati sigurnost njenih saveznika", rekao je Ihor Semyvolos, direktor Centra za bliskoistočne studije u Kijevu, za Current Time, mrežu na ruskom jeziku koju vodi RSE u saradnji sa VOA.
Kao rezultat toga, iranski napad pruža Rusiji i državama istomišljenicama "šansu da izazovu ovaj unipolarni svijet o kojem su Putin, (kineski lider) Si Đinping i (iranski vrhovni vođa ajatolah) Ali Hamenei mnogo pričali", rekao je.
Nestabilnost na Bliskom istoku "odvraća pažnju i resurse Zapada od Ukrajine i istočnog krila NATO-a, stvara nesigurnost među regionalnim saveznicima SAD-a i dodatno podstiče širu, globalnu percepciju da Zapad ne može smiriti regiju, čime se pojačavaju percepcije o ratu u Gazi", rekla je Notte za RSE 15. aprila.
"Ukratko, takva nestabilnost potiče globalnu percepciju da je rat u Ukrajini još jedan rat od mnogih, jedan problem usred gomile problema - percepcija koju Kremlj može samo cijeniti", kazala je.
U praksi, niz problema i sam napad mogli bi razvodniti slučajeve pomoći Ukrajini, potkopavajući argumente zagovornika takve podrške da sudbina Zapada i svijeta visi o koncu.
Oblaci u Kongresu?
Konkretno, iranski napad na Izrael dodatno zamagljuje budućnost dugo odgađane američke pomoći Ukrajini - a za Kijev se čini da tajming teško može biti gori.
Gotovo šest mjeseci nakon što je američki predsjednik Joe Biden prvi put predložio paket koji uključuje više od 60 milijardi dolara uglavnom vojne pomoći za Ukrajinu, kao i pomoć za Izrael i druge svrhe, trenutni predsjednik Zastupničkog doma, republikanac Mike Johnson, naznačio je krajem marta da će nastojati da osigura podršku za Ukrajinu u predstojećim danima ili sedmicama.
Međutim, nije bilo jasno što bi on tačno predložio, koliko bi se to razlikovalo od prijedloga zakona koji je uz dvostranačku podršku usvojen u Senatu u februaru, te bi li nastojanje da se obnove američke isporuke očajnički potrebnog oružja Ukrajini moglo nadvladati nepokolebljivo protivljenje onih koji su unutar njegove stranke protiv slanja pomoći Kijevu.
Sada je to možda još manje jasno: nekoliko sati nakon iranskog noćnog napada na Izrael 14. aprila, Johnson je rekao da će pokušati postići usvajanje zakona o pomoći Izraelu ove sedmice, ali se činilo da je oprezan oko spominjanja hoće li njegov prijedlog uključivati pomoć Ukrajini. Dakle, dok je Johnson naznačio da podržava pomoć Ukrajini, i dok bi zakon o pomoći Izraelu mogao propasti, iranski napad mogao bi rezultirati daljnjim odgodama u Kongresu.
Također postoji šansa da bi to moglo ubrzati usvajanje pomoći Ukrajini, ali samo ako je uključena podrška za Kijev i ako se zakon brzo usvoji.
Traženje neravnoteže
Bez obzira na ishod sporenja oko pomoći u Sjedinjenim Državama, Putin bi iranski napad na Izrael mogao vidjeti kao priliku za povećanje uticaja Moskve na Bliskom istoku, gdje se čini da je obnavljanje moći koja je drastično oslabila nakon raspada Sovjetskog Saveza bilo veoma važno za Putina otkako je došao na vlast prije četvrt vijeka.
Ruski rat protiv Ukrajine zaoštrio je njezine veze s Iranom, koji je podržao napad osiguravajući bespilotne letjelice i tehnologiju za njihovu proizvodnju, ali Putin se godinama udvarao regionalnim neprijateljima Irana, uključujući Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva poput Saudijske Arabije, u sklopu njegovih napora da poveća uticaj Moskve na Bliskom istoku i oslabi uticaj SAD.
Kremlj se možda nada da bi uprkos tome što su njegov oštriji zaokret prema Teheranu i njegov odgovor na rat Izraela i Hamasa naštetili njegovim odnosima s Izraelom, višestruke veze Moskve s Bliskim istokom mogle dati značajnu regionalnu ulogu u predstojećim mjesecima ili godinama.
"Budući da je Rusija sve bliži partner Iranu, Kremlj bi mogao … izračunati da će s Iranom koji pojačava ljestvicu eskalacije porasti i vrijednost ruskog uticaja na zaljevske države – budući da bi zaljevske države mogle gledati na Moskvu (i Peking) kao jedinog igrača sa određenim uticajem u Teheranu, a samim tim i kao sagovornici koji bi mogli pomoći u obuzdavanju Iranaca", rekla je Notte za RSE.
To je klasičan pristup za Putinovu Rusiju: pomozite u stvaranju problema, u ovom ili onom stepenu, a zatim ponudite pomoć za njihovo rješavanje - na način koji koristi Kremlju. Međutim, kao i usred napada Hamasa na Izrael i rata u Gazi, analitičari Rusije i regiona kažu da Moskva ne želi sveopšti rat između Izraela i Irana.
"Taj scenario bi donio značajne rizike za Rusiju", rekla je Notte. To bi zakomplikovalo rusko vojno prisustvo u Siriji, a težak udarac Irana mogao bi iscrpiti dio snage Moskve protiv Ukrajine.
Štaviše, "potpuni rat bi gotovo sigurno okončao rusko balansiranje u regionu (koliko god već postalo krhko). To bi primoralo Rusiju da izabere stranu".
Iako se Moskva sve više približila Iranu i njegovim opunomoćenicima otkako je pokrenula invaziju na Ukrajinu, rekla je, "ona sigurno ne želi ići 'na sve' s Iranom".
Facebook Forum